Inicijator rasprave je Klub poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), a podržali su je predstavnici parlamentarne većine.
SNP je u obrazloženju naveo da je Đukanović 28. avgusta na Cetinju kazao da “nije pametno insistirati na ustoličenju u tom gradu, već je pametno to izmjestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima”.
“Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države“, rekao je Đukanović.
SNP smatra da je takvim postupanjem Đukanović grubo povrijedio član 14. Ustava Crne Gore koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, kao i da su one ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
"Takođe je Đukanović prekoračio okvir nadležnosti predsjednika Crne Gore propisanih članom 95. Ustava”, naveli su iz te partije.
Ocjenjuje se da se Đukanović direktno umiješao u poslove jedne vjerske zajednice, konkretno Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC).
“Time je, protivno Ustavu, narušio načelo sekularnosti Crne Gore, odnosno načelo odvojenosti vjerkih zajednica od države“, kaže se u obrazloženju.
Iz SNP-a su naveli da je Đukanović izjavom „nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra i sam budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države“ prekoračio ustavna ovlašćenja.
"Nazivajući protivnike ustoličenja većinskom Crnom Gorom direktno je izazvao podjelu građana na one koji podržavaju i one koje ne podržavaju ustoličenje mitropolita na Cetinju“, kaže se u obrazloženju SNP-a.
Navodi se da je, najavljujući svoje prisustvo na Cetinju na strani onih koji protestuju, ukoliko SPC odluči da se čin ustoličenja mitropolita obavi u Cetinjskom manastiru a ne na nekom drugom mjestu, ličnim primjerom Đukanović, protivno Ustavu, pozvao građane na protest i ometanje vršenja vjerskih obreda SPC.
"To je samo jedan od primjera koji karakterišu dugogodišnju praksu Đukanovića da kroz podjelu, izazivanje mržnje, prijetnje i poziv na sukobe pokušava da naruši međunacionalne i međuvjerske odnose unutar države", navode poslanici SNP-a.
U obrazloženju se podsjeća da je Đukanović učestvovao na neprijavljenom i zabranjem skupu 5. septembra na Cetinju.
“Takođe je prekršio član član 161. Krivičkog zakonika organizujući i pozivajući na sprječevanje vjerskog obreda, što je operativno u djelo sprovodio njegov savjetnik za bezbjednost Veselin Veljović”, kaže se u predlogu SNP-a.
Ustavom je predviđeno da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika.
Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud.
"Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, piše u Ustavu.
