Da se kao usvojiteljske kandiduju familije koje već imaju svoju djecu nije čest slučaj, ali u praksi, kako je Pobjedi kazala savjetnica za prava djeteta u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Svetlana Sovilj, imaju takvih primjera.
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić ranije je pozvao roditelje koji imaju biološku djecu da, takođe, usvajaju djecu.
“Sva usvojena djeca su predškolskog uzrasta. Djeca su bila u hraniteljskim porodicama i u Dječjem domu Mladost u Bijeloj”, rekla je Sovilj.
Svi usvojitelji su, prema njenim riječima, iz Crne Gore.
Upitana je li epidemija korona virusa poremetila, odnosno otežala proceduru usvajanja, sagovornica Pobjede odgovora odrično.
“Vrijeme čekanja na usvojenje zavisi od toga kada će se pojaviti dijete slobodno za usvojenje, a to unaprijed ne znamo. Nekada se desi da se pojavi nekoliko djece u relativno kratkom periodu, a nekada se mjesecima ne pojavi nijedno dijete”, kaže ona.
Komentarišući ko kontroliše na koji način usvojitelji odgajaju djecu, Sovilj kaže da se usvojenjem između usvojitelja i usvojenog djeteta uspostavlja isti odnos koji postoji između bioloških roditelja i djeteta, tako da se obavlja kontrola.
“Osim po prijavi na postojanje problema, na isti način kao kod bioloških porodica”, precizirala je ona.
Upitana je li, možda, nekim roditeljima iz određenog razloga oduzeto usvojeno dijete, Sovilj kaže da do sada nije bilo slučajeva oduzimanja usvojenog djeteta.
” Trenutno na usvojenje djeteta čekaju dvadeset četiri porodice iz Crne Gore i oko četrdeset porodica iz regiona i šire. Potencijalni usvojitelji obično žele zdravo dijete, što manjeg uzrasta”, rekla je ona, dodajući da porodice iz Crne Gore u ovoj procedure imaju prednost u odnosu na one iz inostranstva.
Govoreći o problemu težeg usvajanja djeca koja su osobe sa invaliditetom, a borave u Dječjem domu, Sovilj ističe da se ta praksa donekle promijenila.
“Vremenom se mijenja u pozitivnom smislu odnos građana prema licima i djeci sa invaliditetom, zahvaljujući aktivnostima koje preduzimamo u cilju podizanja svijesti građana kada je ova problematika u pitanju”, ocijenila je ona.
Kako je precizirano Porodičnim zakonom, usvojenje je poseban oblik porodično-pravne, zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.
Dijete ima pravo da zna da je usvojeno, te su usvojioci dužni da ga upoznaju o tome najkasnije do njegove sedme godine, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije dijete i da o tome obavijeste organ starateljstva.
Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ili sestra, a staratelj ne može usvojiti svog štićenika dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staratelja.
Ne može se usvojiti ni dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog rođenja.
“Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete može usvojiti po proteku jedne godine od njegovog rođenja, ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika”, piše u ovom aktu.
Dijete čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti tek po proteku tri mjeseca od njegovog napuštanja.
Usvojiti može samo osoba koja je u starosnom dobu od 30 do 50 godina i da je starija od usvojenika najmanje 18 godina.
Ako postoje naročito opravdani razlozi, usvojilac može biti i lice starije od 50 godina, ali starosna razlika između usvojilaca i usvojenika ne smije biti veća od 50 godina.
Dijete se može usvojiti do navršenih 18 godina života, a blizanci i braća i sestre među kojima postoji emocionalna povezanost usvajaju se zajedno, a izuzetno mogu da budu usvojeni odvojeno ako ne postoji mogućnost da budu usvojeni zajedno i ako je to u njihovom najboljem interesu.
Dijete mogu usvojiti bračni supružnici zajednički, kao i maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja.
Dijete mogu usvojiti i vanbračni supružnici koji žive u vanbračnoj zajednici, kao i vanbračni supružnik roditelja djeteta koje se usvaja ako sa roditeljem djeteta živi u vanbračnoj zajednici.
“Izuzetno, ministar nadležan za poslove socijalnog staranja može dozvoliti usvojenje i licu koje samo živi ako za to postoje naročito opravdani razlozi i ako je to u najboljem interesu djeteta, u skladu sa ovim zakonom”, navedeno je, između ostalog, u Porodičnom zakonu.
Izvor: Pobjeda
