Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Više kreditnih linija za početnike u biznisu

13:48 · 26.02.2018.Marija Vujovic
Onogošt

Investiciono razvojni fond (IRF) u svojoj ponudi ima 34 kreditne linije od kojih je za početnike u biznisu ili start up preduzeća namijenjeno sedam ili osam, saopštili su predstavnici te institucije na prezentaciji u Tehnopolisu.

Sredstva opredijeljena za početnike u biznisu ili start up preduzeća iznose do 50 hiljada eura ili do 30 hiljada za preduzetnike, dok kamatna stopa, zavisno od vrste djelatnosti kojom klijenti namjeravaju da se bave, iznosi od nula do 4,5 odsto, rokovi su do 12 godina, uključujući i četiri godine grejs perioda.



Predstavnik IRF-a, Đuro Kažić, saopštio je da je riječ o najpovoljnijim uslovima i da u tu kreditnu liniju spadaju sredstva namijenjena i preduzetnicima, ženama u biznisu, početnicima, visokoškolcima i nezaposlenima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).



„Jedna grupa kreditnih linija odnosi se i na postojeća preduzeća, a podržavaju se sve djelatnosti, počev od turizma i ugostiteljstva, usluga, proizvodnje, pa čak i trgovine u nekim segmentima”, rekao je Kažić.



Predviđena je i grupa kreditnih linija koja se odnosi na poboljšanje likvidnosti postojećih preduzeća, za obrtna sredstva postojećih preduzeća i eventualno zatvaranje postojećih kreditnih zaduženja.



IRF, kako je kazao Kažić, preferira da podržava djelatnosti koje predstavljaju osnovne grane crnogorske privrede, poput poljoprivrede i turizma, kao i ostalih vidova djelatnosti.



„Bitno je da klijent biznis ideju adekvatno predstavi i da taj projekat ili mini biznis plan dokaže da je to ekonomski isplativo, što znači da može generisati dovoljno prihoda za pokrivanje troškova, redovno izmirivanje kreditnih obaveza uz ostatk profita za obezbijeđenje sopstvene egzistencije“, rekao je Kažić.



Govoreći o neophodnim uslovima koje je propisao IRF, on je saopštio da je, kao i kod ostalih kreditora na tržištu, neophodno da svaki kreditni aranžman mora biti zaštićen određenim obezbjeđenjem, što znači da su za iznose do deset hiljada EUR neophodni žiranti, a preko toga i hipoteka.



„Ukoliko se pokaže da je potencijalni korisnik ozbiljan u svom projektu i namjeri da ostvari svoj cilj, IRF je dosta fleksibilniji od ostalih i prihvata takve garante i iz državnih institucija, penzionere, a hipoteka ne mora da bude veća od iznosa kredita. Fond, za razliku od drugih, prihvata hipoteke i na seoskim, ruralnim područjima kada je riječ o poljoprivrednicima“, naveo je Kažić.



Prema njegovim riječima, za sve kreditne linije postoji uslov sopstvenog učešća i iznosi do 50 odsto. Za početnike i start up preduzeća to učešće smanjeno je na 25 odsto i znači da potencijani korisnik mora imati minimalno toliko učešće od iznosa ukupne planirane investicije, a može biti u novcu, nekretnininama, obrtnim stvarima, bilo čemu u vezi sa željenim biznisom.



„Iznos tog učešća može se dokazati i nakon godinu od realizacije sopstvenog kredita“, rekao je Kažić i dodao da je ispred svih uslova biznis ideja koja se nudi i ozbiljnost investitora za dati projekat.



Kažić je podsjetio da IRF ne kreditira pojedince, uz izuzetak poljoprivrednika koji su registrovali svoja poljoprivredna gazdinstva ili poljoprivrednih proizvođača, dok ostali moraju biti registrovani u neki od oblika propisanih Zakonom o privrednim društvima.



Jedan od zainteresovanih za kredit, Predrag Todorović, naveo je da se godinama bavi poljoprivredom, ali da je administracija veoma komplikovana da bi registrovao svoje poljoprivredno gazdinstvo i time ispunio uslov IRF za dobijanje sredstava.



I Radomir Rutešić, koji planira da pokrene etno selo na području prema Grahovu, kazao je da je na početku pokretanja biznisa kočnica velika papirologija, kojom se na početku razbijaju bizns ideje.



Predstavnik IRF-a, Spasoje Vujošević, odgovarajući na konkretne zahtjeve potencijalnih korisnika kredita, objasnio je da je neophodno biznis ideje predočiti na papir, kao i imati saglasnosti i građevinske dozvole za gradnju ukoliko je riječ o projektu za koji je to neophodno.



On je naveo primjer klijenta koji je za 30 dana dobio svu neophodnu dokumentaciju za realizaciju projekta izgradnje etno sela.



„IRF je uvijek spreman da pomogne i ne želi izlagati buduće korisnike troškovima pribavljanja dokumentacije prije preliminarnog odobrenja kredita“, rekao je Vujošević.



IRF je na području Nikšića finansirao projekte ukupne vrijednosti oko 55,5 miliona eura, od kojih je 25,1 milion realizovan u prethodne dvije godine.





Izvor: Mina biznis

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više