Vjetar na Krnovu, čudno bi bilo da nije tako. Ali to je krnovska visoravan, oduvijek poznata po svojim vjetrovima koje je tek 2017. godine "ukrotila" francuska kopamnija "Akuo energy" kada je pustila u rad prvu vjetrelektranu u Crnoj Gori.
Na Krnovu je 26 vjetrenjača koje zajedno čine elektranu instalisane snage 72 megavata. Tako u idealnim uslovima samo ova jedna vjetrenjača može proizvesti struje toliko da podmiri potrebe oko 1.700 domaćinstava.
No, daleko od toga da je vjetropotencijal ovog dijela nikšićke opštine iscrpljen. Obližnji Gvozd biće lokacija na kojoj će za dvije godine nići nova vjetroelektrana, prva takva investicja u režiji EPCG.
"Očekujem da će ona pokirti, ilustracije radi, potrebe negdje oko 25.000 domaćinstava u Crnoj Gori, sa tih svojih 150GWh", kazao je Ivan Mrvaljević iz Direkcije za razvoj i inženjering EPCG.
Za razliku od dvije privatne vjetroelektrane čiji rad plaćaju i građani na računima za struju kroz čuvene nadoknade za obnovljive izvore energije, to, ističe Mrvaljević, sa Gvozdom neće biti slučaj.
"Vjetroelektranu Gvozd ni na koji način neće platiti građani, već EPCG i projekat će isplatiti sam sebe. Definitivan nam je stav da takav pristup treba da bude za svaki novi objekat iz OIE", kazao je Mrvaljević.
Osim Gvozda aktuelna je i priča oko privatne vejtroelektrane Brajići, koju za sada koče dozvole. Meteorologa Branka Miceva ne čudi toliko interesovanje investitora, jer su pojedina mjesta u Crnoj Gori suvo zlato u oblasti vjetroenergetike.
"Durmitor, Bjelasica, Prokletije, zatim taj sekundarni planinski masiv, neposredno planinski dio uz obalu južnog Jadrana, a to su Orijen, Lovćen, Rumija. To su interesantne lokacije sa aspekta energije vjetra", kazao je meteorolog Branko Micev.
"Sve ovo što nam se trenutno dešava, samo potvrđuje tezu, tj. činjenicu da energetika jeste jedna sjajna razvojna šansa Crne Gore i da je električna energija proizvod koji će tek biti konkurentan u nekom narednom periodu", dodao je Mrvaljević.
Informacije sa sajta "windeurope" da su 17. septembra VE Krnovo i Možura proizvele više od trećine ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom, po čemu smo bili treći u Evropi, samo je potvrdila vjetronergetski potencijal Crne Gore. Za sada ove dvije elektrane u privatnom vlasništvu proizvedu na godišnjem nivou između 9 i 11 odsto ukupnih potreba za strujom. Evropa je prošle godine instalirala 17 GW novih kapaciteta vjetra od čega četiri petine na kopnu.
