Đoković je ponovio da za zakup Aerodroma ima nekoliko zainteresovanih kompanija.
“Taj problem možemo uvijek da gledamo sa dva aspekta, od koristi koja se dobila prilivom sredstava u budžet države, do onoga da se izmjeri da li bi naši Aerodromi mogli sa nekim ulaganjima koja nijesu baš velika, s obzirom da smo u vremenu korone i da su cijene pale, ne bismo mogli da postignemo cijenu koja bi bila prije 2019. godine, da li se isplati ući ili ne. Taj problem se mora dobro sagledati i ocijeniti”, kazao je Đoković.
Istakao je da je bord spreman za svaku varijantu.
"Nama, istina, trebaju sredstva da bi se naši Aerodromi modernizovali, da bi dobili sertifikate, da bismo dobili modernu opremu, komfornije terminale, nesmetan saobraćaj. S druge strane, kada bi se stanje nakon korone stabilizovalo, povećali bi se prihodi, i Aerodromi bi kroz nekoliko godina mogli sami, bez ulaganja države da investiraju. Tako da bih ja ostavio Vladi i ekspertima da se dogovore za koji su model”, kazao je Đoković.
On kaže da postoji i treći model po kom bi se nekoj od velikih stranih kompanija dozvolilo da uđu i budu vlasnici 49 odsto imovine, pa da njihov menadžment sjutra pomogne da se Aerodromi razvijaju.
Đoković dodaje da je Bord došao u vrijeme korone kada je avio saobraćaj sveden na minimum, a da je 2020. godina bila najlošija.
"U periodu kada je novi Bord preuzeo Aerodrome imali smo situaciju da je gubitak na kraju prethodne godine bio oko 15 miliona. Imali smo zaostale, neplaćene poreze, dosta ljudi koji su bili bolesni od korone, mnogi finansijski izvještaji nijesu bili urađeni. Prethodni menadžment nas je doveo u situaciju da imamo oko 800 ljudi koji imaju jake ugovore, jer su ugovori bili napravljeni u smislu da se zaštite radnici u procesu zakupa, a mi nijesmo uspjeli da se dogovorimo da Sindikatom da se smanje ni 10 odsto plate, iako letova praktično nije ni bilo", istakao je Đokovići dodao da su u predsezonu ušli nespremni.
Poreski dug Aerodroma biće isplaćen do kraja godine
Dodao je da su uspjeli da od Montenegro Erlajnsa sudskim potraživanjem dobiju 9,4 miliona koji su njima bili neophodni za pripremu za sezonu i da plate radnicima budu uredno isplaćene.
Kaže da su Aerodromi sa Poreskom upravom napravili dogovor i počeli da otplaćuju svakog mjeseca po nekoliko stotina hiljada eura, tako da bi do kraja godine dug mogao da se svede na nulu.
"Uspjeli smo i da pokrenemo spor za dodatnih 5,7 miliona eura takođe po osnovu posebnog zakona kojim su dugovanja MA prenijeta na državu", objasnio je Đoković.
Dug MA je dostigao 32 miliona i to je bilo ogromno opterećenje za Aerodrome.
"Mi smo najveći dio toga naplatili. Ostao je dio koji je ušao u stečajnu masu i koji će se teško moći naplatiti", dodao je on.
Ugovor sa TO Montenegro u završnoj fazi, gotov do kraja mjeseca
Đoković je objasnio da je kompanija TO Montenegro počela da isplaćuje svoje obaveze i da je dug gotovo izmiren. U posljednjih mjesec dana isplatili su skoro pola miliona duga, ostalo je još nekoliko stotina hiljada eura.
"U pregovorima smo sa našom nacionalnom kompanijom i kojoj smo izašli u susret od starta. Još nije potpisan protokol ugovora, ali je on u završnoj fazi i biće uskoro, do kraja mjeseca bi trebalo. Još nijesmo definisali naše odnose, jer znate po zakonu nismo u stanju da ikoga favorizujemo, ali ono što budemo mogli, izaći ćemo u susret", kazao je on.
Plate iznad prosjeka, trebaće novi kolektivni ugovor
Plate radnicima trenutno se isplaćuju zahvaljujući novcu od MA, međutim, do kraja godine, kako objašnjava Đoković moraće da dođe do dogovora sa Sindikatom i do novog kolektivnog ugovora.
"Objasnili smo radnicima da je i dalje vrijeme korone i da ćemo imati problema da do kraja godine isplaćujemo njihove plate. Moraće se kolektivnim ugovorom realnije sagledati primanja koja su u prethodnom periodu bila iznad prosjeka i da se dođe do finansijskog bilansa koji će moći da odgovori situaciji u kojoj se nalazimo", kazao je on.
Gubitak će biti mnogo manji od prvobitne procjene
Đoković je kazao i da je, kada je riječ o prometu premašen plan koji je Bord imao na početku.
"Ovo upućuje da bismo godinu mogli da završimo sa mnogo manjim gubitkom nego što smo prvobitno zacrtali. To je bilo 4 miliona, ali moguče da bude dva do tri miliona, što se ne bi desilo da smo imali rusko i bjelorusko tržište", istakao je on.
Izvor: rtcg.me
