Vlasnik tog zemljišta od oko 100 hiljada metara kvadratnih je Željezara, a kako su se mijenjali vlasnici nekadašnjeg giganta crnogorske privrede tako je zemljište prelazilo u ruke novih vlasnika, iako su mještani decenijama pokušavali da pronađu model i zajednički jezik sa menadžmentom tog preduzeća kako bi oni postali zvanični vlasnici parcela, pišu "Vijesti".
Upravo to je i glavni razlog zašto nijesu mogli da legalizuju objekte. Nadaju se da će im to sada, kada Željezarom gazduje Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), poći za rukom, a da će im pomoć pružiti i lokalna uprava.
"Ne želimo da dođemo u situaciju kao stanari baraka u naselju Rastoci, ili kao oni na Glavi Zete, ili stanari ‘Lepe Kate’ u Podgorici. Nekom eventualnom budućom privatizacijom Željezare, može nekom pasti na pamet da ‘očisti’ zemljište i proda ga, ili da počne nešto da gradi na njemu, i onda bi se stanari našli u praktično bezizlaznoj situaciji. Stanove ne mogu preseliti, a niko nam ne garantuje da će adekvatno biti riješena stambena pitanja svih koji su otkupili stanove”, priča Budimir Budo Ratković.
Vjeruje da bi lokalna uprava i EPCG mogli da riješe jedno od gorućih pitanja mještana naselja “Budo Tomović” i to na način da ili Opština uknjiži zemljište, ili stanarima dozvole otkup istog po pristupačnoj cijeni.
"Ovdje su stanovi po 36 metara kvadratnih. Kada sam želio da dogradim tražio sam, i dobio, odobrenje od Željezare, tako da moj stan sada ima 80 metara kvadratnih. Kada sam u Željezari pitao da mi prodaju zemljište, da napravim kupoprodajni ugovor i da budem vlasnik i zemljišta i stana, da imam sjutra neku sigurnost, nijesu htjeli. Ovako sam samo vlasnik stana, ali ne i zemljišta”, kaže Ratković.
Njegov komšija Radoslav Stevanović je prije tri godine predao dokumentaciju da legalizuje stan i još na “čekanju”.
”Posjedujem sve papire. Od Željezare sam prvo dobio rješenje za nužni smještaj na tih 36 kvadrata. Kad sam išao u penziju, uslov je bio da mi daju stan. Nijesu mogli pa su mi dali 80 kvadrata da dogradim i da završe sa mnom. Kad je bilo za legalizaciju, sve sam snimio i predao u katastar i prošle su tri godine. Išao sam u Opštinu i kazali su mi da je kupio Turčin i da ne mogu da legalizuju. Pa nije moj stan kupio. Ako je Turčin, kupio zašto onda plaćam porez Opštini. Trebalo bi Turčinu da plaćam harač”, kaže Stevanović koji je, nakon predaje papira da legalizuje stan, odlučio da ne plaća porez sve dok se legalizacija završi.
On u naselju “Budo Tomović” živi 40 godina i objašnjava da su stanari većinom bivši radnici Željezare. Apelovao je na Opštinu da im pomogne da legalizuju objekte i uknjiže stanove u koje su uložili znatan novac.
Iz EPCG Željezara Nikšić su kratko “Vijestima” kazali da je u toku prevođenje vlasništva navedenog zemljišta sa Tosčelika na njih, nakon čega će, u saradnji sa Opštinom, raditi na procesu legalizacije lokacije i objekata.
Nadaju se da će legalizacijom dobiti i asfalt i kanalizaciju
Legalizacijom objekata i naselje bi, smatraju sagovornici, moglo da se upristoji.
"Moglo bi se napraviti jedno pristojno naselje, da dobije oblik kakav zaslužuje. Dosad je potpuno neuređeno, a problema je mnogo. Od prašine ljeti, jer nigdje između objekata nema asfalta, do potoka ‘ulicama’ kad su kiše. Naselje je bez kanalizacije, praktično i bez rasvjete, voda boga pitaj kako je rađena, bez ikakvog plana i igdje išta. Opština kao investitor, bez obzira na sve probleme koje stanari imaju, praktično ne može ništa da radi na tuđoj zemlji”, kaže Ratković.
Stevanović dodaje da su prije pola godine dolazili iz opštine, “nešto snimali”, premjeravali.
”Kazali su nam tad da hoće da asfaltiraju. Septička jama me je koštala 1.500 eura, kažu da su poskupili voda i kanalizacija. Đe je ta kanalizacija, ko je vodu uvodio? Daj uvedite je, pa da plaćamo”, poručio je Stevanović.
