Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je formirana Komisija koja će procijeniti na osnovu broja učenika u određenim školama gdje treba povećati broj psihologa odnosno pedagoga.
Komisija će razmotriti i mogućnosti da u onim školama u kojima trenutno na osnovu normativa ne postoje psiholozi i pedagozi, da se nađe način na koji se mogu angažovati i uključiti u ove aktivnosti.
“Vjerujemo da će u skorije vrijeme pojaviti stručna lica koja će raditi isključivo u školama kako bi uradili sve kada je u pitanju prevencija”, istakao je Vojinović.
Vojinović je napomenuo da od 4. maja funkcioniše besplatna telefonska linija za prijavu nasilja.
Do sada je bilo, kako je kazao Vojinović, osam poziva i jedna govorna poruka. Šest poziva se odnosilo na prijavu vršnjačkog nasilja.
“Imamo klasifikaciju nasilja po vrsti, četiri prijave su se odnosile na kombinovano fizičko i verbalno nasilje, jedna na fizičko, verbalno i sajber nasilje i jedna prijava na isključivo fizičko nasilje”, objanio je Vojinović.
Napomenuo je i da je 8. maja licencirana policijska akademija gdje se može steći stručna kvalifikacija asistenta u prevenciji nasilja i vandalizma.
Direktor Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju Ivan Krgović kazao je da je evidentan porast nasilja među djevojčicama na društvenim mrežama.
“Na zapadu su isto primijetili da društvene mreže utiču loše na nasilje, i roditelji moraju da preuzmu odgovornost u vidu da slušaju djecu i prate njihovo ponašanje”, kazao je Krgović.
Kazao je da ne postoji vakcina kako bi odjednom popravili i uticali na djecu i popravili njihovo ponašanje.
“Ne može da bude dimenzijalno rješenje, postoje kulutrološki, psihološki i psihijatrijski obrasci gdje negdje možemo da djelujemo simptomatski”, istakao je on.
Psihoterapija, kako kaže, ima značajno veći efekat i zato je dobar predlog koji je usvojen da se poveća prisustvo psihologa i pedagoga u školama.
“Ni na zapadu nijesu riješili problem vršnjačkog nasilja, ali mi moramo učiti od drugih i slijediti neke dobre modele, skandinavske zemlje poput Islanda i Finske dobri su primjeri, oni su raznim programima uspjeli da smanje vršnjačko nasilje”, poručio je Krgović.
Naglasio je da se moraju jačati službe koje su jako bitne, da su potrebni specijalni pedagozi i kadrovska rješenja za Dječiji dom Mladost.
Psiholog Melisa Hot istakla je da je neophodno uspostaviti saradnju između porodica i škole.
“Porodica je ključna, jako je važna saradnja porodice i škole kako bi uticali na rješenje ovog problema”, kazala je Hot.
Poručila je da moramo ozbiljno da radimo na prevenciji, i da ne postoji sistem koji pruža porodičnu psihoterapiju.
“To je nedostupno, porodice to obično moraju da plaćaju, a jako je važno da se cijela porodica uključi u psihoterapije”, kazala je Hot.
Poručuje da se škola najčešće uzima kao mjesto gdje se vrši vršnjačko nasilje jer je u suštini najbrojnija zajednica, ali moramo naglasiti da se nasilje dešava i van škole.
“Složeni su faktori koji dovode do rizika nasilja ,pored toga što se nasilje uči, imamo i sredinske faktore, biološke, sinergija između genetskih faktora i porodice. Nasilje se dijeli na direktno i indirektno, odnosno kad nasilnik direktno fizički napada žrtvu ili da se žrtvi ugrožava društveni status”, objasnila je Hot.
Naglasila je da su potrebna su istraživanja koja će nas uputiti na to šta determiniše nasilnike i žrtve.
