Ova rizična mjesta nikad nisu zvanično mapirana, ali svi smo svjedoci da se baš na pojedinim dionicama iz godine u godinu dešava najveći broj nesreća.
Svega par kilometara duga dionica između Bogetića i Drenoštoce kod Nikšića, ali prilično opasna. Na njoj je nedavno izgubljen još jedan život.
Samo desetak metara dalje prije tri i po godine smrti u oči gledao je i Nikšićanin Spasoje Tomić.
Tog dana tri osobe su staradale kada je autobus pun putnika sletio u provaliju. Prolazak pored mjesta nesreće, kaže, uvijek iznova proživljava.
"Javi se neki osjećaj neobjašnjivog straha. Jednostavno ne prolazi trauma koja se desila tog 30. maja u 8.20 sati", kaže Spasoje.
Pomenuo je mjesto Frutak blizu sela Kujava, navodeći da je to crna tačka crnogorskog saobraćaja.
"To mora da se riješi i mene kao građanina niko ne može da ubijedi da je samo vozač kriv", smatra Tomić.
Zašto su pojedine dionice u javnosti prepoznate kao crne tačke, šta ih čini tako rizičnim, odgovora nema. Nadležni u Crnoj Gori nikad nisu uradili jednu tako sveobuhvatnu analizu koja bi bila svojevrsna mapa opreza za sve učesnike u saobraćaju.
Ali na njoj se radi i biće uskoro gotova.
Boško Matović, profesor na Mašinskom fakultetu tvrdi da će uskoro biti spremna mapa svih opasnih dionica na području Crne Gore.
"To će biti mapa autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva. Suština je da na objektivan način dobijemo podatke o saobraćajnim nezgodama, ne kako građani misle ili neki stručni pojedinci misle, već na osnovu stvarnih podataka, podataka dostupnih u MUP-u i Upravi za saobraćaj. Na jedan objektivan način da se definišu lokacije po nivou njihove opasnosti", kazao je on.
Studija je stručnog karaktera, ali je ideja da posluži i građanima.
"Gdje bi građani ulaskom na sajt na tu veb lokaciju vidjeli koje su to dionice opasne, to je jedan način. Drugi način je da im se na terenu i kroz medije daju te informacije putem saobraćajnih znakova ili kroz kampanju", ocijenio je Matović.
Ipak, za Spasoja trauma kroz koju je prošao ostaje za čitav život. Opominje da na crnogorskim cestama nema opuštanja.
"Moramo se kao društvo uopšte potruditi da bude što više bezbjednih puteva kako ne bismo imali mnogo domova zavijenih u crno. Da barem ovu dionicu puta Podgorica-Nikšić sredimo na taj način da rizik po vozače bude minimalan", zaključio je on.
A rizik na crnogorskim putevima je sve samo ne minimalan. Studija koju je finansirala Evropska unija pod nazivom “Procjena bezbjednosti na putevima u Crnoj Gori” pokazala je da čak 80 odsto crnogorskih cesti ne zadovoljava potrebne standarde bezbjednosti.
Sve to prate crne brojke. U minulih 14 godina na našim drumovima stradalo je preko 900 osoba.
