Na primjeru, ta količina izvoza odgovara petogodišnjem snabdijevanju oko 171.000 domaćinstava, dok se uvozom može snabdjeti njih 167.500, ukoliko se uzme u obzir da je mjesečna potrošnja na nivou jednog domaćinstva 400 kilovatsati.
Potpredsjednik Crnogorskog nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za velike električne mreže Momir Grbović smatra da je EPCG postigla dobre rezultate po prosječnoj hidrološkoj godini.
“U 2014. i 2015. se uvozila struja po prosječnoj vrijednosti od 38 eura, dok je cijena izvoza bila do 56. U godinama sa sušnim ili izuzetno hladnim periodima, kao u 2016. i 2017, ta se razlika kretala od pet do deset eura”, objašnjava Grbović.
Kako su Vikend novinama rekli iz državne energetske kompanije, loše hidrološke prilike sa kraja 2016. i tokom prošle godine uslovile su niže dotoke i prirodna punjenja akumulacija što je posljedično dovelo i do manje proizvodnje električne energije u hidroelektranama.
Kada je riječ o potrebi za uvozom, Grbović navodi da je tokom prosječne hidrološke godine, kako pokazuju rezultati proizvodnje EPCG i povlašćenih proizvođača malih hidroelektrana i vjetroelektrane na Krnovu, predviđena proizvodnja 3.500 gigavat sati struje. Međutim, uobičajeno je da se javlja deficit od oko 250 gigavat sati.
“U prosječnoj godini, EPCG uveze oko milijardu kilovatsati. Istovremeno, izveze oko 750.000, najčešće zimi, kada su cijene na berzi struje najveće. Mada, izvoz se jednim dijelom dešava i u julu i avgustu”, kazao je Grbović.
CdM
