Ako se uzme u obzir činjenica da je u prvom talasu pandemije poziv uputilo oko 700 građana, kako je ocijenio specijalista psihijatrije i koordinator linije Aleksandar Popović, govorimo o značajnom broju ljudi koji su potražili pomoć.
„Najčešće su to anksiozni poremećaji, napadi panike, depresivna raspoloženja. Često imamo pozive od strane građana koji su izgubili nekog u toku ove epidemije i samo komplikovanje epidemiološke situacije provocira problem mentalnog zdravlja, tako da imamo čitav set problema zbog kojih se građani javljaju“, ocijenio je Popović u izjavi za agenciju Mediabiro.
Uzevši u obzir vremenski opseg posljedica pandemije, u stručnim krugovima više se ne postavlja pitanje da li će implikacija po mentalno zdravlje biti, već kojih i kolikog obima. Ipak, o definitivnim odgovorima na ova pitanja, smatra Popović, još je rano govoriti.
„Epidemija još uvijek traje i trajaće još neko vrijeme, i mislim da će doći period kada ćemo rezimirati situaciju i tumačiti koliki je stvarni uticaj na mentalno zdravlje. Ono što možemo zaključiti iz raznih drugih epidemija koje su se dešavale po svijetu jeste da mentalno zdravlje itekako pati nakon epidemioloških dešavanja i da to u stvari predstavlja jedan od najčešćih problema poremećaja zdravlja nakon epidemije“, pojasnio je Popović.
Struka već nekoliko mjeseci unazad počinje da daje prognoze o datumu povratka u „staru normalu“, ali i predviđanja o porastu antisocijalnih poremećaja ponašanja, u vidu konfliktnih akcija, međuetničkih netrpeljivosti i sličnih pojava.
„Mi u principu već živimo te konflikte. Mislim da je anketa u prvom talasu pandemije pokazala da je porast porodičnog nasilja bio izuzetno visok. Zemlje koje su ulockdown-u duži vremenski period itektako javljaju o toj vrsti problema i o povećanoj stopi suicida. Stvarno postoji veliki problem“, rekao je koordinator linije.
U tom smislu, besplatna linija kojom Popović koordiniše, nije jedini, ali jeste važan servis, dostupan svima.
„Poručio bih građanima da naše ambulante, i psihijatrijske i psihološke, rade u punom kapacitetu, a ova linija 1555 je još jedan dodatni servis za one građane koji se ne odlučuju tako lako da potraže pomoć putem naših uobičajenih servisa“, kazao je Popović.
Zahvaljujući saradnji Kliničkog centra sa kompanijom Telekom, umjesto klasičnog call centra, volonteri, njih tridesetak, posao obavljaju iz svojih domova. U pitanju su, kako je pojasnio Popović, studenti medicine i psihologije koji, osim što pomažu sugrađanima da predrode krizu, stiču dragocjeno znanje u svom daljem profesionalnom radu.
„Mi smo obavili obuku sa našim volonterima, u smislu kako da aktivno slušaju, kako da reaguju. Sve intervencije koje pružaju su u suštini naučno dokazane intervencije. Sve ono što mi inače radimo u svojim ambulantama, prenijeli smo na njih, kako bi oni pokušali da pomognu našim građanima“, poručio je koordinator linije KCCG-a.
Besplatna telefonska linija 1555 dostupna je radnim danima od devet do 18 i vikendom od devet do 15 sati.
