“Ukupna obaveza po osnovu poreza na dobit prijavljena kroz dostavljene prijave poreza na dobit za 2020. godinu iznosi 60.590.241 euro, pri čemu su od navedenog iznosa do sada naplaćena 50.080.334 eura. Treba naglasiti i da je jedan dio obveznika iskoristio zakonom propisano pravo na umanjenje poreske obaveze od šest procenata prilikom blagovremene uplate cjelokupne dospjele obaveze, kao i da jedan dio obveznika prijavljenu obavezu izmiruje u šest mjesečnih rata”, precizirali su iz Uprave prihoda i carina.
U prošloj godini je crnogorska ekonomija pala za 15,2 odsto, što je moralo dovesti i do pada poreza na dobit. Iz UPC su kazali da je prijavljeni porez na dobit u ovoj godini od 60,6 miliona eura za 19,4 miliona eura manji u odnosu na 2019. godinu, kada je obaveza poreza na dobit iznosila 80 miliona za 2020. godinu.
“Međutim, treba imati u vidu da je za 2020. godinu podnijeto preko hiljadu prijava poreza na dobit više nego što je u istom periodu prošle godine bilo podnijeto prijava za 2019. godinu, što ukazuje da uprkos uslovima pandemije koja se odrazila na poslovanje privrednika, stepen korporativne kulture i poreske discipline nije umanjen”, istakli su iz Uprave.
Prošle godine je, kako su precizirali, ukupna bruto naplata poreza na dobit iznosila 79.540.764 eura, što je 4,5 miliona, odnosno šest odsto iznad ostvarenja iz 2019. godine.
Porez na dobit plaćaju kompanije koje su poslovale sa profitom u prethodnoj godini. Porez na dobit iznosi devet odsto od ukupne oporezive dobiti pravnog lica.
Uprava prihoda i carina je nastala nakon promjene Vlade i u taj organ su spojene Poreska uprava, Uprava carina i Uprava za igre na sreću.
Četiri firme platile preko milion
“Najveći pojedinačni iznos prijavljenog poreza na dobit za 2020. godinu iznosi 3,3 miliona”, kazali su iz Uprave prihoda i carina.
Drugi najveći iznos poreza na dobit je 3,2 miliona, zatim 1,22 miliona, pa 1,14 miliona, dok je peti najveći iznos poreza na dobit 941,9 hiljada.
“Kompanije koje su prijavile najveće iznose obaveze po osnovu poreza na dobit bave se djelatnostima proizvodnje električne energije, proizvodnje svježeg betona, vađenja mrkog uglja i ligaita. Trgovine na veliko drvetom i građevinskim materijalom, kao i djelatnosti izgradnje stambenih i nestambenih zgrada”, precizirali su iz Uprave prihoda i carina.
Izvor: Dan
