Od početka 2025. godine, Ministarstvo je podnijelo ukupno 24 krivične prijave, od čega četiri prijave zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa osnovnog obrazovanja, 15 prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja i dvije prijave zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja.
Prošle godine najviše prijava
Najviše prijava podnijeto je 2024. godine, ukupno 38.
"I to pet prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa osnovnog obrazovanja, 31 prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja i dvije prijave zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja", navodi se u dokumentu.
U toku 2023. godine, Ministarstvo je podnijelo ukupno 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave.
Kako se navodi, predato je 14 prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja i 14 prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja.
"Od kojih 11 obrazovnih isprava potiče sa javnih ustanova visokog obrazovanja, a tri obrazovne isprave sa privatnih ustanova visokog obrazovanja", piše u dokumentu Vlade.
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, broj diplomiranih studenata na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori u 2024. godini je iznosio 2.241 kada je riječ o osnovnim studijama.
Visok nivo stranih diploma
Tu su i 598 specijalista, 686 magistara, odnosno mastera i 23 doktora nauka, odnosno ukupno 3.548 diplomiranih studenta.
"Ako se ova informacija uporedi sa podatkom ENIC/NARIC centra da je u 2024. godini priznato ukupno 1.690 diploma iz regiona, dolazimo do zaključka da procenat priznatih inostranih diploma iz regiona iznosi 32,26% u odnosu na broj diploma izdatih u Crnoj Gori tokom 2024. godine", dodaje se.
Upozorava se na visok nivo stranih diploma.
"Prema ovim podacima, broj stranih diploma u Crnoj Gori je relativno visok i na taj način može uticati na tržište rada", navodi se u dokumentu.
