To je danas na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje kazao ministar zdravlja Vojislav Šimun.
On je rekao da se projekti odnose na izgradnju novog univerzitetskog Kliničkog centra, adaptaciju i opremanje tri operacione sale u bjelopoljskoj bolnici, sistem grijanja i hlađenja u cetinjskom Domu zdravlja, rekonstrukciju i adaptaciju domova zdravlja Rožaje i Tivat, te Klinike za anesteziju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), opremanje porodilišta u Opštoj bolnici Bar po standardima UNICEF-a što će koštati oko 730.000.
Šimun je rekao da će dio projekata iz oblasti zdravstva raditi iz kreditiranja, pa bi 12 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj trebalo da bude namijenjeno za unapređenje energetske efikasnosti u opštim bolnicama Bijelo Polje i Cetinje kao i KCCG, dok će u prvom kvartalu 2025. imati kreditni aranžman od 20 miliona eura za nabavku savremene medicinske opreme.
Govoreći o budžetu Ministarstva zdravlja, kazao je da je odobreno uvećanje sredstava, pa ukupan budžet tog resora za narednu godinu iznosi oko devet miliona eura.
Istakao je da se uvećanje od 3,6 miliona odnosi na digitalizaciju, čiji je cilj razvijanje telemedicine i teleradiologije u svim ustanovama, razvijanje online platforme za edukaciju i doedukaciju kadra.
Šimun je rekao da je uvećanje za bruto zarade od oko 2,1 miliona eura, podsjetivši da su 1. oktobra preuzeli službenike Uprave za inspekcijske poslove, tačnije 36 zdravstvenih i sanitarnih inspektora i sedam administrativnih radnika. Dodatno uvećanje je i na poziciji ostale usluge, a odnosi se na unapređenje sistema primarne zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za promociju vakcinacije.
Kadić: Faliće novca za ljekove
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić kazao je da je ta ustanova na osnovu analiza usvojila Nacrt budžeta od oko 535 miliona eura, dok su Ministarstvo finansija i Vlada donijeli odluku da budžet bude 452,6 miliona.
“Razlika je ogromna i iznosi preko 80 miliona eura”, naglasio je Kadić.
On je rekao da se kompletan budžet za FZO zasniva na pet potprograma, a po prvi put uveden je potprogram ostvarivanje prava na ljekove, medicinska sredstva i pomagala. Kadić je kazao da je iznos za bruto zarade u Predlogu zakona o budžetu identičan predloženom i tu nije bilo korekcija. Najveća razlika, tvrdi, odnosi se na potprogram za ljekove, jer im je odobreno 40 miliona eura manje.
“Vlada je predložila da budžet za ljekove bude 140 miliona eura, što je povećanje u odnosu na 112 miliona. Mi smo tražili više jer je fakturisanje u 2024. Za ljekove i medicinska sredstva u ovoj godini 155 miliona eura samo što se tiče Montefarma, a 180 miliona sa privatnim apotekama. Bili smo realni, imajući u vidu potrošnju u ovoj godini”, kazao je Kadić.
On je rekao da najveći dio, čak 50 odsto budžeta “Montefarma”, ide na strogo kontrolisane ljekove preko komisija Ministarstva zdravlja i FZO i da su u pitanju skupi medikamenti, biološka i onkološka terapija, gdje nema zloupotreba, već je u pitanju potreba i želja da budemo u korak sa savremenom medicinom i trendovima. Kadić je naglasio da je Komisija Ministarstva zdravlja ove godine odobrila 30 miliona eura skupih ljekova, a komisija FZO preko 45 miliona.
“Dakle, 75 miliona od 155 koji idu preko Montefarma odnosi se na nabavku skupih i strogo kontrolisanih ljekova koje odobravaju stručnjaci. U pitanju je terapija za cističnu fibrozu, genetska terapija, ljekovi koji pojedinačno koštaju milione eura. Ponovo ćemo doći u situaciju da radimo rebalans, da dugujemo Montefarmu i da ta ustanova ne može da servisira…”, rekao je Kadić.
On je naglasio da se razlika između sredstava predloženih od te ustanove i Vlade odnosi i na liječenje van Crne Gore. Pojasnio je da je ta ustanova u ovoj godini poslala 3.000 osiguranika na liječenje u Srbiju, a 1.000 u ostale zemlje Evrope, što je koštalo više od 13 miliona eura.
“Ako nam je namjera da našim državljanima obezbijedimo najbolju zdravstvenu zaštitu i liječenje, ne možemo uslovljavati cijene usluga u tim zemljama. Cijene, iako pregovaramo na mjesečnom nivou, su nešto što oni diktiraju, a ne mi. Više nije dovoljan budžet za tu poziciju od sedam ili osam miliona”, kazao je Kadić.
Pojasnio je da su svi upoznati da je ove godine, na primjer, napravljena saradnja sa Institutuom u Minsku za transplantacije bubrega.
“To nisu neplanirani troškovi, već je država omogućila. Nemojte da bude da smo nešto deklarativno dali, a onda rekli da to ne može i da nema novca”, istakao je Kadić.
