Časopis započinje uvodnikom "Prirodni resursi su budućnost Šavnika" u kojem Jugoslav Jakić, prvi čovjek šavničke opštine ističe da su "šavnički potencijali čvrsta podloga za njegov dalji razvoj sa fokusom na turizam, poljoprivredu i energetiku, dok Amer Ramusović u tekstu pod naslovom "Od mehane do varoši" piše o Drobnjaku i nastanku Šavnika.
U novom broju časopisa našla se i priča iz edicije "Zaboravljenim stazama" Ane Dragićević i Jovanke Komnenović. One predstavljaju u ovom broju Komune šavničko selo Previš koje je dobilo ime po mnogim prevojima koji se izvijaju selom kao kakvi zemljani talasi u kojem je nekada bilo čak osam vođenica.
Marijan Mašo Miljić piše o doprinosu Drobnjaka u oslobađanju porobljenih krajeva i proširenju crnogorske države, zatim o Novici Ceroviću, banu, vojvodi i senatoru crnogorskom koji je zadužio crnogorsku istoriju i državu.
Rajko Cerović u tekstu "Povlastice od tri gospodara" takođe piše o Novici Ceroviću, njegovom odnosu sa Petrom Petrovićem Njegošem koji je bio opčinjen Novičinim drobnjačkim dijalektom.
O namlađem crnogorskom plemenu Uskoci, njegovom naseljavanju na drobnjačku teritoriju, ali i oslobođenju Šavnika piše Savo Mikić, dok o ponosnoj istoriji Drobnjaka i Šavnika prof.dr Damjan Šećković ističe da je "Drobnjak oduvijek imao ljude kojima je junaštvo, snaga volje, hrabrost, blistavost uma, pa i tvrdoglavost značila ponos i čuvanje dostojanstva".
U ovom broju Komune o antifašizmu, herojima, spomenicima borcima i žrtvama fašizma na području Šavnika piše Vuk.K.Karadžić, a Rijalda Ramusović o Danilu Jaukoviću, narodnom heroju, nosiocu partizanske spomenice i mnogih drugih jugoslovenskih odlikovanja u tekstu pod naslovom “Hrabrost preko ljudskih granica".
O Stojanu Ceroviću, jednom od najuglednijih ličnosti šavničkog i nikšićkog kraja koji je svoj život utkao u svijest Drobnjaka piše Vesna Kovačević, a Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom "Zabovljeni graditelj i miner" podsjeća na šavničkog inžinjera Lazara Jaukovića koji je gradio, a onda i srušio dio čuvenog mosta na Đurđevića Tari da bi spriječio prodor okupatora koji su ga upravo na tom mostu strijeljali 1942. godine.
O Šavniku, "Varošici vrbovog imena" piše Gojko Knežević, "O čudesnom mjestu sa dva svitanja i dvije rijeke" Mišo Drašković, a Jelena Todorović o Šavniku nekad i sad predstavlja turističke potencijale i kulturnu baštinu Šavnika u tekstu pod naslovom "Kao školjka puna bisera", uz podsjećanje da se na teritoriji opštine Šavnik nalazi 112 stećaka iz različitih vremenskih perioda.
Tu je i reportaža Mikija Dragićevića o turističkoj atrakciji šavničkog kraja -kanjonu Nevidio sa naslovom "Tri suze za vječnost".
O vijeku i po školstva u Šavniku piše prof. Radovan Damjanović u tekstu sa naslovom “Luča prosvetiteljstva ostvarila misiju” u kojem ističe da se početak školstva u šavničkom kraju vezuje za 1870.godinu kada su počele sa radom drobnjačka škola u Šavniku i Uskočka škola u Podmalinsku kod Boana.
U broju posvećenom Šavniku i tekst prof dr Sofije Kalezić o stvaralaštvu Borislava Pekića čiji su preci potekli iz drobnjačkog kraja, zatim tekst Žane Karadžić o kući Pekića koja je namjenski adaptirana za unapređenje i razvoj kulture u Šavniku.
Prof. dr Aleksandar Radoman u sjećanju na Radoja Radojevića, uglednog crnogorskog intelektualca, pisca i antologičara napominje ,,da je djelo Radojevića dragocjeno svjedočanstvo postojanosti otpora težnjama ka potiranju i nestanku povijesne memorije crnogorske”. Radoman je takođe podsjetio na decenije predanog rada Danila Radojevića, utemeljivača moderne crnogorske književne istoriografije u tekstu sa naslovom ,,Suptilni tumač istorijske i jezičke baštine".
U najnovijem broju Komune i tekstovi mr Željka Rutovića o Mijomiru Miju Vujačiću kao čovjeku časti i dobrote, zatim o umjetničko-slikarskoj poetici Dragana Karadžića u tekstu sa naslovom "Kosmogonijsko tragalaštvo", ali i o Miladinu Šobiću kao "Mistiku i liriku nesputane slobode" kojem je Bijela kod Šavnika mjesto zavičaja, a kojim će se Šavnik, Nikšić i Crna Gora vječno ponositi.
Prof. dr Zoran Koprivica u ovom broju Komune piše o tanatosu i komici u tv seriji "Đekna još nije umrla, a ka~će ne znamo", a Vanja Kovačević o Živku Nikoliću, reditelju te kultne serije. Sead Hodžić u tekstu pod naslovom "Glumac kojeg je pronašla uloga" podsjeća na glumca Draga Malovića, porijeklom iz sela Duži kod Šavnika koji se proslavio sa ulogom Radosava u kultnoj seriji Đekna.
Svetlana Mandić u sjećanju na postignute rekorde Dušana Pićurića, nekadašnjeg vrijednog gorštaka iz sela Dubrovsko piše o nekadašnjem šavničkom Aliji Sirotanoviću, a Miomir Maroš o Prstenu- tradicionalnoj starinskoj igri Uskoka koja se i dan danas njeguje u uskočkim selima.
Da i sportska krv protiče kroz vene Šavničana govori uspjeh mladih i nadarenih karatista Šavnika koje predvodi balkanski i univerzitetski prvak Evrope Nikola Malović kao trener čiji puleni su za veoma kratak period osvojili sijaset medalja i priznanja i njihovi uspjesi predstavljaju početak jedne lijepe sportske priče i dokaz da živi grad Šavnik.
Najnoviji 48. broj Komune završava se još jednom lijepom sportskom pričom Dražena Draškovića o nekadašnjem poznatom jugoslovenskom košarkaškom reprezentativcu Rajku Žižiću, rođenom u selu Miloševiću kod Šavnika.
Ovaj najnoviji broj potpisuju glavni urednik Amer Ramusović i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
