Gostujući u Jutranjem programu TVCG, Kadić ističe da su motivi za bolovanja razni, te da su najduža vezana za mentalna i ortopedsko neurološka oboljenja, zbog čega su upravo i formirane komisije za praćenje bolovanja za ove bolesti.
"Brojke su još uvijek male, ali očekujemo u narednom periodu veće uštede. Primijećeno je da pojedni ljekari češće produžavaju bolovanja i oni su upozoreni. Za sada je to na novu opomene i očekujemo da to bude dovoljno da ne preuzimamo kaznene mjere, koje su definisane i za korisnika i za ljekara. To nije samo problem u Crnoj Gori, već i u mnogo razvijenijim zemljama u svijetu. Svaki pojedinac, i ljekar i korisnik, treba da imaju savjesti i da se ponašaju odgovorno, jer su to veliki izdaci za državu. To godinama opterećuje budžet i recimo samo prošle godine je izgubljeno milion radnih dana za bolovanja. To je pitanje za cijelo društvo, a ne samo jednu istituciju", ističe Kadić.
Refundacija po osnovu bolovanja je, kako dodaje, oko šest, sedam miliona godišnje, a taj novac bi se mogao racionalnije trošiti za nove terapije, bolnice, ljekove i slično.
Što se tiče finansiranja Fonda, najavljuje da će tokom ove godine napraviti više pritiska na javne zdravstvene ustanove da fakturišu usluge na vrijeme, te da će pribjegavati i ukidanju avansnog uplaćivanja novca onima koji ne budu taj dio posla obavili kako propisi nalažu.
"Primarni smisao FZO nije da štedi nego da racionalno upravlja sredstvima i da ima mehanizme za to. Ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje je prepolovljen novac sa kojim raspolažemo, ali ta sredstva ni ranije nijesu bila dovoljna. Očekujemo da Ministarstvo finansija na drugačiji način nadoknadi to, i pitanje je za njih da li su ovim setom poreskih mjera uspjeli da nam obezbijede tih 200 miliona koji su potrebni. Nadam se da će se naći način da zdravstvo bude na vrhu političke i ekonomske agende", naglašava Kadić.
Kaže i da je očekivao nagativni izvještaj DRI te da to nije odgovornost direktora FZO, jer je problem sistemski.
"Način finansiranja je vrlo specifičan, na primjer sredstva za javnu ustanovu, recimo KCCG, se planiraju prema njihovim potrebama i uplaćuju avansno svakog mjeseca tokom godine, a obaveza tih ustanova je da fakturisanjem opravdaju taj novac. Iz raznih razloga te fakute ne dobijemo na vrijeme i u svijetu je praksa da se uplate prekidaju odmah, ali u Crnoj Gori to je nemoguće izvesti, jer bi imali ogroman problem i kolaps zdravstvenog sistema", naglašava Kadić.
Ističe da sa privatnim ustanovama imaju precizan pristup, ne plaćaju unaprijed, nego kad se proces završi, ali u javnim ustanovama to nije moguće. Ono što je njihova namjera da u toku ove godine naprave pritisak na javne ustnove da fakurišu usluge na vrijeme kako bi izbjegli ove situacije ubuduće.
"Moraće na svakom trimestru da poravnavaju fakture, a ako se to ne desi, biće im umanjenja sredstva za onaj iznos koje nijesu opravdali. Biće bolno i biće pritisaka sa svih strana, ali to je jedini način. Ne tvrdim da ta sredstva nijesu namijenjena gdje treba, ali to se mora papirima pokriti i očekujem da ćemo taj problem svesti na razumnu mjeru", poručuje Kadić.
Što se tiče Instita Igalo navodi da FZO ne može biti najbitni izvor prihoda za tu ustanovu, jer to nije moguće i održivo. Uplaćeno je avansko 1,2 milione eura li to je samo kupovanje vremena ako se ne nađe drugi način da se Institu finansira.
"Dugo nijesu mijenjane cijene i radićemo na tome koliko je moguće. Institut ne može biti većinski finansiran od FZO on mora imati neke druge načine finsiranja, a da mi učestvujemo sa nekih 20 do 30 odsto", kazao je Kadić.
