"Da bi došlo do pomaka u standardima zaštite životne sredine, potrebno je uspostaviti redovni monitoring prema integrisanoj dozvoli koju je Željezara Tosčelik dobila 2019. godine, nastaviti napore na sanaciji Halde – deponije opasnog otpada, sastaviti katastar zagađivača, preduzimati vanredne kontrole kada je u pitanju ispuštanje otpadnih voda u rijeke, spriječiti pojavu curenja mazuta na privatnim imanjima, uključiti Ombudsmana kada su evidentne nastale štete, a pravednim sudskim odlukama obezbijediti sanaciju i nadoknadu štete, čulo se između ostalog od stručnjaka i građana tokom okruglog stola. U skladu sa tim, Željezara Tosčelik mora da poveća transparentnost i priđe lokalnoj zajednici koja trpi neposredne negativne uticaje, kako bi se poboljšanom komunikacijom iznalazila adekvatna rješenja", navodi su u saopštenju Društva mladih ekologa (DMEN), povodom današnjeg događaja.
Okrugli sto je realizovan u organizaciji Koalicije 27 koja je formirana u aprilu 2016. godine kao neformalna mreža ekoloških nevladinih organizacija u Crnoj Gori u cilju praćenja procesa usklađivanja i primjene politika u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Predstavlja dio kampanje zagovaranja za bolje ekološke politike u okviru projekta „Unapređenje ka posvećenoj i konkretnoj primjeni ekoloških standarda - ARTEMIS“ koji finansira Balkanski fond za demokratiju. Projekat partnerski realizuju nevladine organizacije Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Sjeverna Zemlja i Društvo mladih ekologa Nikšić.
Specijalista životne sredine Ilinka Beatović Nikić predstavila je ''Analizu negativnih uticaja i primjene standarda zaštite životne sredine u Željezari Tosčelik sa osvrtom na EU standarde''. Analizu je za potrebe projekta radila NVO Društvo mladih ekologa Nikšić. Po mišljenju DMEN-a, ovaj dokument najiscprnije do sada pokazuje Željezarin uticaj na životnu sredinu i nudi konkretna rješenja.
"Željezara kao jedan važan segment idustrijalizacije Nikšićkog polja uticala je na njegove promjene. Ovakav ogroman aparat decenijama je mijenjao kvalitet zemljišta, kvalitet vode i kvalitet vazduha. Deponija Halda na preko 12 ha sada je istorijsko zagađenje, jer više nije vlasništvo Željezare, već je u privatnim rukama. Međutim, ostaje nerješiv problem s obzirom da se opasni materijal rasipa na okolno zemljište, a kada je vodostaj Gračanice visok dio tog otpada stiže i do Bjelopavlićke ravnice, upozorava se u Analizi čiji su autori Ilinka Beatović Nikić, Miodrag Karadžić i Maida Muratović", dodaju iz DMEN-a.
U poređenju sa najvećim svjetskim proizvođačima čelika kao što je Tata Steel, vidi se, kažu, koliko Željezara u Nikšiću kasni sa implementacijom standarda.
Na temu ''Kvalitet vazduha u Nikšiću'' govorila je Vera Mirković ispred Opštine Nikšić. Ona je predstavila podatke vezane za ovaj izraženi problem.
"Opština Nikšić je svojevremeno reagovala na povećane koncentracije zagađujućih materija koje prelaze dozvoljeni broj dana izradom dokumenta pod nazivom Plan kvaliteta vazduha za opštinu Nikšić. Ovaj petogodišnji dokument je 2019. prestao da važi. Potrebno je imati jasne podatke o faktorima koji utiču na sastav vazduha na teritoriji opštine Nikšić", objašnjavaju oni.
Probleme sa kojima se više decenija susreću mještani predstavio je Slobo Marojević. Kao neko ko je u dugogodišnjoj borbi za poštovanje ekoloških standarda, on je naveo i da je sam imao česte posljedice od havarija u Željezari i da je u više navrata pravo čudo kako neko od mještana nije nastradao usljed pucanja šljake tokom procesa hlađenja.
Ispričao je više primjera štetnog uticaja fabrike koje su trpjeli i trpe mještani Rubeža, Humaca, naselja Budo Tomović i Zvjerinjak. Marojević je naglasio da komunikacija sa nadležnima mora biti mnogo bolja na svim nivoima vlasti.
"Nažalost, predstavnici Željezare Tosčelik su izmanipulisali naše višednevne pozive da dođu na događaj i uzmu učešće u zdravom ekološkom dijalogu", zaključuje se u saopštenju DMEN-a.
