Kako su objasnili, motivi za podmetanje požara su često finansijske prirode, a dio nastaje i zbog nemara i nebrige. Nerijetki slučajevi kod nas su, dodaju, da se požari namjerno izazovu kako bi se stvorilo pogodno tlo za rast pečurki, ali i dobila drvna masa za preradu i izradu peleta po mnogo manjim cijenama od realne.
„I pored toga što zakonodavstvo u ovim slučajevima predviđa visoke kazne (šest do 12 godina zatvora u zavisnosti od pričinjene štete), sprovođenje normi nije adekvatno, pa je i jako mali broj sankcionisanja odgovornih“, istakli su oni.
Jačanje prevencije i brzo reagovanje u sličnim budućim situacijama su neki od odgovora kako se boriti sa šumskim požarima u cilju zaštite šumskog bogatstva i cjelokupnog ekosistema.
“Neodgovornost raznih aktera u sistemu dovela je do toga da nam šuma više nije veliki razvojni resurs već upravo suprotno, opožareni prostori koji lokalnom stanovništvu godinama ne donose nikakve prihode i postaju prostori depopulacije stanovništva. Neadekvatno upravljanje šumama i neulaganje u lokalne zajednice su osiromašili ruralne prostore u Crnoj Gori toliko da ova mjesta postaju potpuno bezvrijedna”, dodaju.
Nevladine organizacije Župa u Srcu i Društvo mladih ekologa smatraju da se, osim jačeg sprovođenja postojeće kaznene politike za nanošenje štete šumama, treba usvojiti i set adekvatnih zakonskih i podzakonskih akata usmjerenih na smanjenje prakse podmetanja požara.
“Insistiramo da se uvede strogi nadzor nad otkupom pečurki, a u mjestima gdje je bilo požara treba najmanje 10 godina zabraniti bilo kakvu aktivnost na sakupljanju pečurki uz istovremeno pojačanje inspekcijskih nadzora. Takođe smatramo da treba povećati cijenu otkupa opožarene drvne mase do granice isplativosti prerade u pelet. Na ovaj način bi se smanjio i ovaj uticaj na izazivanje požara u šumama. Uz sve ove mjere mislimo da treba sa mnogo više pažnje pristupiti pošumljavanju. Potrebno je uspostaviti fond za obnovu šume sa prikupljanjem redovnih finansijskih sredstava od svih privrednih subjekata koji se bave sječom i preradom drvnih sortimenata kao i od pojedinaca koji koriste šume”, poručili su iz tih NVO.
