(VIDEO) Festival “Korzo” – “Jedinstven spoj kulture, dobre zabave i tradicije”

I zaista je sinoć u Ulici Josipa Sladea bilo magično.

Garavi sokak zatvorio je drugo izdanje festivala „Korzo“, koje je ove godine posvećeno dječjem piscu Draganu Raduloviću.

Nekadašnji korzo- sinonim za Nikšić, mjesto sastajanja, rastajanja, druženja – kako je bilo nekad, a kako sad, evocirane su uspomene prethodnih dana.

Uposmenu na nekadašnji korzo sumirala je sugrađanka Zorica Baltić Ivanović.

„Mislim da nikšićki korzo ovakvim ili sličnim manifestacijama možda će dobiti onaj stari lik i oblik. Ono se pogubilo zadnjih 20-ak godina. Ja kad sam bila djevojka, trebalo je zaslužiti da se izađe na nikšićki korzo. Mi kao klinci smo se skupljali kod Robne kuće „Nikšićanka“, a „mangupi“ su bili kod Robne kuće za mlade. Onda se šetalo od hotela do Stare pošte. Mi smo klinci šetali stranom do Elektrona i to je bila naša strana. Strana suprotna je bila župska. Šetali su stariji i oni koji žure na autobus. Znalo se đe stoje profesori, a kuda šetaju đaci. Kuda šeta gospoda i đe stoji gospoda“, prenosi Baltić Ivanović.

Kako je nikšićki korzo izgledao nekad zna samo iz priča roditelja tridesettrogodišnji Stefan Mijajlović.

Danas, kaže, imamo savremeni korzo.

„Preselili smo se na društvene mreže. Savremeni korzo se preselio onlajn, nažalost. I nije nam milo zbog toga, ali sve više prelazimo na onlajn. Ljudi ostaju kod kuće, umjesto da izađu sa društvom. Vidite da nigdje nemate igralište koje je puno. Dok smi mi bili djeca to je bilo puno igre, lopte“, kaže Stefan.

Festival je otvoren izložbom fotografija „Nikšićki korzo“ u Njegoševoj ulici. Drugi dan festivala počeo je izložbom fotografija “Ulica Josipa Sladea”, zatim je nastupio dječji animator Žarko Žabac. Uslijedio je recitatorski omaž posvećen Draganu Raduloviću i koncert dječjeg hora JU “Zahumlje”.

Na ex-yu hitove publiku je podsjetio “Extreme band”, a festival je zatvorio Garavi sokak, koji je nakon više od deceniju i po nastupio u Nikšiću.

Ovogodišnje izdanje festivala posvećeno je najznačajnijem dječjem piscu Draganu Raduloviću.

„Dragan Radulović je bio neko koga sam ja kao učenica osnovne škole slušala sa oduševljenjem. Pamtim taj čas kad je on došao u moju školu „Braća Labudović“ i crtao djevojčice i dječake po tabli i recitovao nam svoju poeziju. I to je nešto što je moju generaciju, generaciju ispred i iza mene propratilo kroz život. Uostalom, kao i sve nikšićke stvaraoce od Vita Nikolića, Dragana Radulovića, Šobića, to je nešto što Nikšić nosi“, istakla je Baltić Ivanović.

Da kroz festival „ožive“ nikšićki korzo i sjećanje na nikšićke legende i stvaraoce, pokrenula je Turistička organizacija (TO) Nikšić.

„Jedinstven festivalski koncept i nesvakidašnji spoj kulture, dobre zabave i naše tradicije. Prošle godine kada smo ustanovili festival odlučili smo da on bude posvećen nikšićkim boemima, legendama, ljudima koji su stvarali u Nikšiću, ljudima koji su živjeli za Nikšić. Prošle godine je to bio  Josip Slade i Miladin Šobić, naš proslavljeni kantautor. Ove godine smo došli na ideju da to bude Dragan Radulović, naš proslavljeni pjesnik koji je ostavio dubok trag u odrastanju čitave jedne generacije. Mislim da jedan čovjek koji zaslužuje da ne bude zaboravljen. Odlučili smo da ove godine to bude on. Bio je jedan recitatorski omaž, djeca su govorilila njegove stiove, izložba fotografija koja je bila posvećena njemu“, kazao je direktor TO Nikšić, Mitar Barać.

Istakao je da je festival „Korzo“ ideja stara pet, šest godina koja je potekla od nekolicine mladih ljudi, a TO Nikšić se pojavila kao prva institucija koja je prepoznala značaj jednog takvog događaja.

“Ove godine smo se dodatno potrudili da oživimo sami fenomen korza, kao jednog fenomena po kome je Nikšić bio poznat decenijama unazad, ne samo u Crnoj Gori, nego i šire. Mislim da je to nešto što moramo da čuvamo i možda u perspektivi još više oživimo. To je bilo mjesto gdje su ljudi šetali neumorno, u periodu od 19 do 23 časa. Bile su određene pozicije gdje su određene ekipe ljudi stajale i po čemu su bile prepoznate. Kao što je moj prijatelj iz Fors Montenegra, Veselin Šturanović, rekao nije bilo telefona, nijesmo se pozivali, ali svi smo znali da se nalazimo na tim mjestima“, kazao je Barać, dodajući da su se trudili da festival prilagode svim uzrastima.