Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Bankarski sistem snažno odgovorio izazovima pandemije COVID-19

17:57 · 06.04.2020.Marija Vujovic
Onogošt

Predstavnici Centralne banke Crne Gore (CBCG), zakonodavne, izvršne vlasti, asocijacije privrednika i Udruženja banaka, jedinstveni su u stavu da je bankarski sistem do sada snažno odgovorio najvećim izazovima uzrokovanim uticajem pandemije COVID …

Kako navode, sastanak na temu uloge bankarskog sistema u uslovima negativnog uticaja novog korona virusa na ekonomiju održan je danas. 

Na sastanku su predstavljeni i analizirani dosadašnji efekti Odluke o privremenim mjerama koju je Centralna banka u saradnji sa poslovnim bankama pripremila, a Savjet CBCG usvojio 17. marta 2020.

Prvi element Odluke predstavlja moratorijum na otplatu kredita na period od 90 dana, gdje je Crna Gora jedna od rijetkih dvanaest zemalja u svijetu koja je usvojila ovu mjeru, a čiji se obračun kamate tokom trajanja moratorijuma sprovodi na identičan način kao u ostalim jurisdikcijama.

"Ova odluka omogućava da pravna i fizička lica u ovim izazovnim vremenima povećaju svoj raspoloživi dohodak. Efekti moratorijuma su jasni: za sedam dana primjene moratorijuma, prijavilo se ukupno 61,434 korisnika kredita, odnosno 47% fizičkih lica korisnika kredita i gotovo 75% privrede, dok iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,23 milijarde uura, odnosno 44% ukupnih kredita u sistemu", navode u saopštenju.

Drugi važan element pomoći građanima i ekonomiji je, kako navode, odobravanje kredita za likvidnost i u periodu moratorijuma, kao i u procesu oporavka nakon njegovog isteka.

"U martu mjesecu su banke odobrile 3,486 partija kredita za fizička lica i 282 partije kredita za pravna lica, odnosno 73,4 miliona eura ukupno. Banke su spremne da svoju raspoloživu likvidnost usmjere prema klijentima, privredi i građanima, kako sada, tako i u daljem periodu oporavka ekonomije", dodaju u saopštenju.

Kreditna podrška će biti, kako navode, obezbijeđena pod objektivno najpovoljnijim mogućim uslovima u ovom trenutku.

"Uz podršku likvidnosti banke su se obavezale da će aktivno raditi na fleksibilnom restrukturiranju kredita, u skladu sa novim očekivanim novčanim tokovima privrede i građana", ističu u saopštenju.

Kriza je, kako navode, ujedno i šansa da radeći na distanci banke dodatno razviju kartičarstvo i e-banking za svoje klijente i time da utiču na smanjivanje gotovine u opticaju.

"Zajednički zaključak je da neophodno raditi na svemu navedenom, uz obavezu očuvanja stabilnosti bankarskog sistema, jer ovaj sistem predstavlja osnovnu polugu oporavka naše ekonomije u izazovnom periodu koji je ispred nas", zaključili su u saopštenju.

Sastanku, koji predstavlja dio stalne komunikacije Centralne banke Crne Gore i komercijalnih banaka, prisustvovali su guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić sa saradnicima, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović, ministar finansija Darko Radunović, savjetnik predsjednika Vlade Radule Raonić, predsjednik Upravnog odbora IRF-a Zoran Vukčević, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, izvršni direktori poslovnih banaka i predstavnici Udruženja banaka Crne Gore.

Izvor: rtcg.me

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Benzin poskupljuje tri, dizel dva centa
Biznis

Benzin poskupljuje tri, dizel dva centa

Od ponoći važe nove maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata, prema kojima će obje vrste benzina poskupjeti po tri centa, dok će eurodizel biti skuplji dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

12.10.2026.Saznaj više
Euro model i komunalne usluge - kako održati stabilnost finansiranja komunlanih privrednih društava?
Biznis

Euro model i komunalne usluge - kako održati stabilnost finansiranja komunlanih privrednih društava?

Na danas održanoj sjednici Odbora Udruženja komunalne privrede u fokusu sjednice bio je uticaj najavljenog povećanja zarada na finansijsku održivost komunalnih privrednih društava. Istaknuto je da komunalna privreda podržava unapređenje materijalnog položaja zaposlenih, ali da rast troškova rada mora biti praćen odgovarajućim i održivim mehanizmima finansiranja.

12.10.2026.Saznaj više
Prosječan račun za struju u Nikšiću u septembru 27 eura
Biznis

Prosječan račun za struju u Nikšiću u septembru 27 eura

Domaćinstva su u septembru 2026. godine potrošila 121.350.616 kWh (kilovatsati) električne energije, što predstavlja umanjenje od 30,11 odsto u odnosu na potrošnju ostvarenu u avgustu 2026. godine. U poređenju sa septembrom 2025. godine, potrošnja je veća za 16,23 odsto, saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

12.10.2026.Saznaj više
MF: Sistem centralizovanog obračuna zarada obuhvatio 37.000 zaposlenih, do kraja godine planirano uključivanje zdravstvenih ustanova
Biznis

MF: Sistem centralizovanog obračuna zarada obuhvatio 37.000 zaposlenih, do kraja godine planirano uključivanje zdravstvenih ustanova

Implementacija Sistema za centralizovani obračun zarada (COZ) tokom 2026. godine ulazi u završnu fazu, a poseban napredak ostvaren je uključivanjem Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, kao i pripremama za uključivanje ustanova iz sektora zdravstva, saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).

09.10.2026.Saznaj više
Prihodi od igara na sreću za devet mjeseci porasli 24,36 odsto
Biznis

Prihodi od igara na sreću za devet mjeseci porasli 24,36 odsto

Uprava za igre na sreću ostvarila je u prvih devet mjeseci 2026. godine prihode od 38,77 miliona eura, što je 24,36 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast zabilježen je kod prihoda od automat klubova, koji su povećani za 51,82 odsto, dok su prihodi od igara na sreću putem interneta porasli 38,62 odsto, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.

08.10.2026.Saznaj više
Udruženje podstanara: Uračunati troškove stanovanja u Euro model
Biznis

Udruženje podstanara: Uračunati troškove stanovanja u Euro model

Ako država povećava zarade, a ne prati šta se dešava sa cijenama stanova i zakupninama, postoji opasnost da dio ekonomskog efekta povećanja zarada završi na tržištu nekretnina, umjesto u povećanju stvarne kupovne moći građana.

08.10.2026.Saznaj više