U izvještaju se ističe da se finansijski obavještajni podaci uglavnom koriste kao dokazni materijal i praćenje prihoda stečenih kriminalom, ali se ne koriste dovoljno za identifikaciju i istragu pranja novca.
"Izvještavanje je nisko u svim sektorima, posebno u visokorizičnim", navedeno je.
Crna Gora je krajem prošle godine izbjegla stavljanje na "sivu listu" zemalja koje nisu učinile dovoljno u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Komitet eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma - Manival - odlučivao je na sjednici u Strazburu o statusu Crne Gore i nije predložio da bude uvrštena na "sivu listu".
Manival u danas objavljenom izvještaju upozorava da geografski položaj Crne Gore utiče na rizike u vezi sa švercom droge, migranata, duvana i oružja, kao i trgovinom ljudima.
"Transnacionalne organizovane kriminalne grupe iskorišćavaju sistem za sprovođenje ovih zločina, a takođe se bave i zelenašenjem. Crna Gora je međunarodno priznata kao dio 'balkanske rute' za tranzit droge širom Evrope. Vlasti smatraju ove pojave kao glavne prijetnje po pitanju pranja novca: visok nivo - 'trgovina drogom na međunarodnom nivou', 'zelenašenje' i 'utaja poreza i doprinosa', srednji nivo - 'korupcija', 'teška ubistva' u vezi sa organizovanim kriminalom i 'trgovina drogom na nacionalnom nivou' te niski nivo - 'imovinski zločini“, navodi se u izvjeptaju Manivala.
Upozorava se da tužioci često preferiraju oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom umjesto da istražuju i krivično gone povezano pranje novca.
"Krivične sankcije za pranje novca se ne primjenjuju na efikasan, srazmjeran i odvraćajući način", naglašeno je u izvještaju.
Navodi se da su crnogorske vlasti identifikovale da su rizici od pranja novca u Crnoj Gori uglavnom povezani sa međunarodnom trgovinom drogom, utajem poreza i doprinosa i zelenašenjem.
"Razumijevanja koja je Crna Gora postigla tokom perioda procjene i analiza podataka iz otvorenih izvora ukazuju da organizovani kriminal, korupcija, trgovina ljudima i krijumčarenje migranata, krijumčarenje duvana i trgovina oružjem takođe predstavljaju značajne rizike od pranja novca. Što se tiče organizovanog kriminala, identifikovano je deset visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa koje su transnacionalne i posvećene trgovini drogom, ljudima i oružjem, krijumčarenju migranata i švercu duvana. Kriminalne grupe iskorišćavaju tržište nekretnina, ugostiteljstvo i uslužne industrije, i sektor igara na sreću", podvučeno je u dijelu izvještaja gdje se opisuje veza između organizovanog kriminala i pranja novca.
"Trgovina drogom predstavlja značajnu prijetnju, jer Crna Gora čini dio 'balkanske rute', koja ostaje jedna od ključnih ruta trgovine opijatima iz Avganistana koji su namijenjeni zapadnoj i centralnoj Evropi. Takođe, važno je napomenuti da se Crna Gora graniči sa Albanijom, koja je prema saznanjima Uprave policije glavni proizvođač marihuane, te da iz te zemlje dolazi velika količina opojnih droga. Crnogorske grupe za krijumčarenje droge takođe se smatraju glavnim igračima u nabavci i transportu velikih količina kokaina namijenjenih evropskim tržištima, koji imaju direktne veze sa kriminalnim grupama u Južnoj Americi. Iako postoji lokalna trgovina i potrošnja droge, većina zapljena narkotika (80%) se dešava na crnogorskim granicama", ukazuje se u izvještaju Manivala.
Prema izvještaju, sektor bankarstva i nekretnina (građevinarstvo i prodaja), uz priređivače igara na sreću, posebno kazina (pretežno ih karakteriše gotovinski promet, kao i sve veći broj e-kazina), advokate, pružaoce usluga za osnivanje firmi i poslovne ili fiducijarne službe smatraju se najugroženijim kada je u pitanju rizik od pranja novca.
"Sektor nekretnina (transakcije, investicije, prodaja i posredovanje) smatra se značajnim sektorom u smislu rizika od pranja novca", dodaje se.
Tipologije ukazuju da je ulaganje u nekretnine najčešći metod za pranje novca u Crnoj Gori.
"Upotreba gotovine i usmjeravanje sredstava preko pravnih lica za kupovinu nepokretnosti je uobičajena pojava. Određeni nalazi takođe ukazuju da članovi kriminalnih grupa takođe već posjeduju određene količine kriptovaluta, koje se takođe koriste za kupovinu nekretnina i prikrivanje porijekla imovine, iako u mnogo manjoj mjeri u poređenju sa upotrebom gotovine. Pored toga, postoji zabrinutost u vezi sa nepotpunom zemljišnom knjigom koja potencijalno utiče na finansijske istrage i konfiskaciju imovine. U Crnoj Gori je ovo pitanje posebno važno jer se privreda u velikoj mjeri oslanja na strane direktne investicije i značajan dio tih investicija je u kupovinu nekretnina putem transakcija iz zemalja kao što su Ruska Federacija i Turska", piše u izvještaju.
Geopolitička situacija u Crnoj Gori je od posebnog značaja kada se sagledaju rizici terorizma i finansiranja terorizma sa kojima se zemlja suočava, ukazano je.
"Crna Gora se suočava sa dugoročnim trendom povećanja propagandnog djelovanja radikalnih vjerskih propovjednika, grupa i pojedinaca iz regiona povezanih sa selefijskim i vehabijskim pokretima. Kao prijetnja, identifikovana je i radikalizacija pripadnika romske populacije. Identifikovano je nekoliko takozvanih "paradžamata“ ovih grupa u okviru kojih se vrši vjerska indoktrinacija. Međutim, nema naznaka da ove strukture obezbjeđuju uslove za regrutaciju i obuku za planiranje i izvođenje terorističkih aktivnosti", tvrdi se u izvještaju.
Rizik od finanansiranja terorizma u Crnoj Gori je procijenjen kao nizak u 2020. godini, navedeno je.
"Potencijalne prijetnje od finansiranja terorizma u Crnoj Gori su povezane sa ideološki i vjerski motivisanim terorizmom i novonastalim trendovima koji propagiraju radikalizam svih oblika, učešće nekih crnogorskih državljana u oružanim sukobima u inostranstvu, uključujući i Siriju, i njihov povratak u zemlju. Takođe i infiltracija terorista povezana sa masovnim prilivom migranata i izbjeglica, korišćenje savremenih tehnoloških dostignuća i društvenih mreža za propagiranje ideja i prikupljanje sredstava, uključujući i korišćenje virtuelnih sredstava", navedeno je u izvještaju.
