Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Krivokapić predstavio pet prioritetnih oblasti u Programu rada Vlade, Spajić: Bez smanjivanja plata i penzija

08:28 · 31.03.2021.Marija Vujovic
Onogošt

Premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar finansija, rada i socijalnog staranja Milojko Spajić obraćaju se javnosti putem onlajn konferencije, a povodom programa rada Vlade kao i prijedloga budžeta za 2021. godinu.

Govoreći o Programu rada Vlade, Premijer Zdravko Krivokapić je rekao da se on sastoji iz ciljnog dijela, a drugi je ono što su obećali, a to je transparentnost.

"Mi smo pokušali da budemo maksimalno transparentni. Dobili smo 361 prijedlog, svaki je pojedinačno analiziran", rekao je Krivokapić.

Prva prioretna oblast Programa rada Vlade Crne Gore je vladavina prava koji je u direktnoj korelaciji sa izvještajima Evropske komisije o poglavljima 23 i 24.

Druga oblast su zdrave finansije i ekonomski razvoj, što upućuje na činjenicu da je vlada krenula putem da ozdravi finansije i poboljša ekonomski razvoj.

"Treća oblast je zdravlje i zdrava životna sredina. Ako vi pogledate, najveći dio problema današnjeg društva leži u tome da se bolesti javljaju zbog nezdrave životne sredine ,kovida i nezdravog hranjenja pojedinog dijela stanovništva", pojasnio je Krivokapić.

Četvrta cjelina je, kaže, obrazovanje i društvo znanja: "To je stub bez kog ne možemo da budemo konkurentni".

Peta oblast je Digitalna transformacija.

"Razmišljali smo treba li da to bude nešto što prožima sve i da bude iskazano kroz ove četiri oblasti. Ali to je nasušna potreba Crne Gore, kad treba razviti IT sektor na pravi način", smatra Krivokapić.

Šesta oblast je, kaže premijer, ona koja predviđa da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije, zbog čega su napravili Program pridružavanja do 2023. godine.

Ključna karakteristika budžeta za 2021. je da će deficit biti tri posto: "I zato je u jednom dijelu restriktivan, ali je iskazao potrebu da sve kapitalne investicije mi ulažemo na mjeru koja je prihvatljiva".

Krivokapić se osvrnuo i na prijedlog budžeta prethodne vlade, koji je sadržao tri manjkavosti.

"Jedna je sto miliona od prodaje Aerodroma Crne Gore, što je ova vlada isključila iz ovog budžeta. Nametnuli su nam 80 miliona ugovorenih obaveza iz prethodnog perioda, željeli su da se Budvi revanširaju i da 30 miliona koje je država platila, terete opštinu automatski", istakao je Krivokapić.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović istakao je da je vladavina prava prioritet, navodeći da su ljudski resursi najveći problem naše zemlje.

"Dugoročni cilj je brendiranje Crne Gore kao ekološke države. Sve aktivnosti Vlade Crne Gore biće posvećene spašavanju turističke sezone", poručio je Abazović.

Abazović je dodao da će spas turističke sezone i ostvarenje velikih prihoda od turizma omogućiti da sve što je planirano budžetom bude i realizovano.

Foto: Twitter/VladaCG

Ministar finansija, rada i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da odgovorno tvrdi da je predloženi budžet najbolji budžet u istoriji Crne Gore.

"Mi imamo programski budžet prvi put implementiran u svojoj punoći. Građani će znati gdje se troši svaki cent. Zatekli smo tešku situaciju, u novijoj istoriji Crne Gore nije bilo teže recesije", saopštio je Spajić.

Spajić smatra da je Vlada uspjela da budžet bude i socijalni i razvojni, navodeći da neće biti smanjenja plata i penzija, dok su investicije i subvencije na isto nivou ili većem nivou od prošle godine.

Očekivane prihode od ljetnje turističke sezone u Vladi temelje na osnovu podataka iz zimske sezona koja je imala realizaciju oko 65 odsto prihoda iz 2019. godine.

"Vakcinacija koja se odvija brže od plana pogurala nas je da imamo samopouzdanja što se tiče projekcija", rekao je Spajić.

 On je naveo i da je jedna od projekcija MMF-a bila da će Crna Gora tokom ove godine ostvariti 65 odsto prihoda od sezone iz 2019.

Ministar Spajić je demantovao navode koji su se juče pojavili u medijima da je Vlada Crne Gore uopšte i planirala oporezivanje visokih penzija.

"Još jednom napominjem da neće biti nikakvog smanjivanja plata i penzija. I neće biti oporezivanja. To nijesmo ni planirali", kazao je Spajić. 

Kako je pojasnio ministar Spajić, Crna Gora je bila u obavezi da podigne ponderisanu cijenu cigareta sa 2,1 na 2,5 eura što se odgađalo:

"Evropska komisija nam je to zamjerala. Naša akciza je bila duboko ispod evropskih nivoa, i čak sa ovim povećanja biće ispod zahtijevanog nivoa", pojasnio je Spajić.

Premijer Krivokapić i ministar Spajić smatraju da ne postoji niti jedan razlog zašto neko u Skupštini ne bi podržao usvajanje budžeta.

"Ako neko može bolje, neka mu je sa srećom. Ne vidim razlog ako dobro radite i radite u interesu građana, zašto neko ne bi usvojio Prijedlog budžeta", rekao je Krivokapić.

Kapitalni budžet, prema riječima ministra Spajića, nije dobro regionalno raspoređen.

"Jedan od ključnih projekata biće Infektivna klinika u Podgorici, čija realizacija počinje ove godine", rekao je Spajić.

Kako kaže, smanjili su troškove na reprezentacijama, putovanjima, konsalting i raznim drugim uslugama.

 "Ukupno smanjeni diskrecioni troškovi su oko 170 miliona eura", istakao je ministar Spajić.

On je rekao i da neće biti novog zaduženja u 2021. godini, osim ukoliko se sa kineskom Eksim bankom dogovori kredit od 120 miliona za završetak puta: "Ali to je još pod znakom pitanja".

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Benzin poskupljuje tri, dizel dva centa
Biznis

Benzin poskupljuje tri, dizel dva centa

Od ponoći važe nove maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata, prema kojima će obje vrste benzina poskupjeti po tri centa, dok će eurodizel biti skuplji dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

12.10.2026.Saznaj više
Euro model i komunalne usluge - kako održati stabilnost finansiranja komunlanih privrednih društava?
Biznis

Euro model i komunalne usluge - kako održati stabilnost finansiranja komunlanih privrednih društava?

Na danas održanoj sjednici Odbora Udruženja komunalne privrede u fokusu sjednice bio je uticaj najavljenog povećanja zarada na finansijsku održivost komunalnih privrednih društava. Istaknuto je da komunalna privreda podržava unapređenje materijalnog položaja zaposlenih, ali da rast troškova rada mora biti praćen odgovarajućim i održivim mehanizmima finansiranja.

12.10.2026.Saznaj više
Prosječan račun za struju u Nikšiću u septembru 27 eura
Biznis

Prosječan račun za struju u Nikšiću u septembru 27 eura

Domaćinstva su u septembru 2026. godine potrošila 121.350.616 kWh (kilovatsati) električne energije, što predstavlja umanjenje od 30,11 odsto u odnosu na potrošnju ostvarenu u avgustu 2026. godine. U poređenju sa septembrom 2025. godine, potrošnja je veća za 16,23 odsto, saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

12.10.2026.Saznaj više
MF: Sistem centralizovanog obračuna zarada obuhvatio 37.000 zaposlenih, do kraja godine planirano uključivanje zdravstvenih ustanova
Biznis

MF: Sistem centralizovanog obračuna zarada obuhvatio 37.000 zaposlenih, do kraja godine planirano uključivanje zdravstvenih ustanova

Implementacija Sistema za centralizovani obračun zarada (COZ) tokom 2026. godine ulazi u završnu fazu, a poseban napredak ostvaren je uključivanjem Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, kao i pripremama za uključivanje ustanova iz sektora zdravstva, saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).

09.10.2026.Saznaj više
Prihodi od igara na sreću za devet mjeseci porasli 24,36 odsto
Biznis

Prihodi od igara na sreću za devet mjeseci porasli 24,36 odsto

Uprava za igre na sreću ostvarila je u prvih devet mjeseci 2026. godine prihode od 38,77 miliona eura, što je 24,36 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast zabilježen je kod prihoda od automat klubova, koji su povećani za 51,82 odsto, dok su prihodi od igara na sreću putem interneta porasli 38,62 odsto, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.

08.10.2026.Saznaj više
Udruženje podstanara: Uračunati troškove stanovanja u Euro model
Biznis

Udruženje podstanara: Uračunati troškove stanovanja u Euro model

Ako država povećava zarade, a ne prati šta se dešava sa cijenama stanova i zakupninama, postoji opasnost da dio ekonomskog efekta povećanja zarada završi na tržištu nekretnina, umjesto u povećanju stvarne kupovne moći građana.

08.10.2026.Saznaj više