Srazmjerni penzioneri izvan zakona

"Najveći dokaz za to je činjenica da država nema kompletne podatke o ovoj kategoriji penzionera, objašnjavajući to bilateralnim ugovorima sa državama u kojima su ti ljudi ostvarili dio penzijskog staža. Obaveza je odgovornih struktura društva da regulišu to pitanje na zakonit način, kako se ovi penzioneri ne bi osjećali kao građani drugog reda", naglašava Međedović.

Podsjetila je da je penzioner Slobodan Radunović blagovremeno podnio inicijativu poslaničkim klubovima da djeluju amandmanski na izmjenu člana 29 Zakona o PIO i omoguće povećanje srazmjernim penzionerima, čija su ukupna primanja niža od 450 eura.

"Ova inicijativa u Skupštini nije prihvaćena, između ostalog i zbog nedefinisanih odnosa i potrebe za jasnim i zakonskim odlukama, kako bi se ispravila očigledna nepravda i nemaran odnos društva i državnih organa prema ovim penzionerima", kazala je Međedović poručujući da je obaveza da se to pitanje riješi na adekvatan način u okviru Zakona o PIO .

Iz Fonda PIO tvrde da nemaju mogućnost razmjene informacija sa fondovima eks-Ju država o iznosu koje isplaćuju srazmjernim penzionerima, te da je u zakonima o PIO, svake od njih, navedeno da se granica minimalne penzije ne odnosi na srazmjerne penzije.

"Država je dužna da penzionerima nadoknadi sredstva koja su izdvajali iz svojih zarada i povjerili ih državnim fondovima kako bi osigurali svoju budućnost. Međutim, ova obaveza nije ispunjena na način da se ta sredstva adekvatno vrednuju i čuvaju, te da se penzionerima vrati ono što su uložili. Trenutno se isplata penzija doživljava kao davanje bez odgovarajućeg pokrića, a njenu visinu država određuje proizvoljno. Ti iznosi često nijesu ni približno ekvivalentni sumama koje su penzioneri odvajali tokom svog radnog vijeka, što otežava dostojno dočekivanje starosti i pristojno življenje u penzionerskim danima", naglašava Međedović.

Odnos plata i penzija neprihvatljiv

Trenutni odnos između plata i penzija ona smatra neprihvatljivim, a svako rješenje koje rezultira penzijama nižim od 80 odsto prosječnih zarada smatra se nepravednim.

"Zaštita penzionera s najnižim primanjima mora biti stalna briga države, a sredstva za tu svrhu trebaju biti obezbijeđena izvan penzionog fonda", poručuje Međedović.

Prema podacima Fonda PIO, koji su dostavljeni Pobjedi, ukupan broj srazmjernih penzionera, koji žive u Crnoj Gori, je 5.604, a pretpostavlja se da ih van zemlje ima još toliko. Fond nema podatke koliko njih ima ukupna primanja niža od 450 eura, ali su kazali da oni ne primaju ni jednokratne pomoći koje Vlada dijeli drugim penzionerima.

"Pravo na iznos najniže penzije imaju svi korisnici prava na penziju koji su to pravo stekli i žive u Crnoj Gori, osim korisnika prava na srazmjernu penziju", kazali su Pobjedi iz Fonda PIO.

Međedović kaže da su se nakon usvajanja povećanja minimalne penzije na 450 eura pojavile brojne dileme i nedoumice i da je stav mnogih subjekata bio da tim povećanjem budu obuhvaćeni i srazmjerni penzioneri. Navodi da oko četiri hiljade srazmjernih penzionera ima penziju od 250 eura, što je manji iznos od postojeće minimalne penzije, ali da ne postoje podaci koliko njih ima ukupna primanja niža od 250 eura.

"Tako da je više nego očigledno da su srazmjeni penzioneri sa ukupnim primanjima nižim od minimalne penzije u Crnoj Gori diskriminisani", istakla je Međedović.

Potrebno dva i po miliona eura

Prema kalkulaciji Fonda PIO iz septembra, potrebno je dva do dva i po miliona da bi i srazmjerni penzioneri bili obuhvaćeni povećanjem minimalne penzije na 450 eura. Akcija za socijalnu pravdu je ukazala da novac za srazmjerne penzije postoji, ali da se socijalno nepravedno distribuira, te se pune centralna administracija i privilegovani na račun i penzionera, socijale i nezaposlenih.

"Našoj javnoj upravi, koja je u najvećem dijelu partijska, prosto nikada nije dosta naših para i ponašaju se kao da im je državna kasa ostala u nasljeđe, iako je to novčanik svih građana, pa i onih penzionera koji danas treće doba, umjesto u ugodnosti, proživljavaju u nemaštini",  poručili su iz ASP-a.

Za povećanje minimalnih penzija 103 miliona 

Budžet Fonda za 2023. godinu, nakon rebalansa koji je usvojen krajem novembra, iznosi 569,6 miliona eura, dok budžet projektovan za 2024. godinu iznosi 743,9 miliona eura. Sredstva za povećanje minimalnih penzija na iznos od 450 eura, kao i sredstva za isplatu penzija za sve druge penzionere, kojima penzija iznosi do 450 eura, projektovana su i obezbijeđena u budžetu, u iznosu od oko 103 miliona eura. Preostala sredstva planirana su za isplatu ostalih penzija, koje će biti usklađivane u zakonom predviđenim terminima

Na kraju decembra najniža penzija iznosila je 296,35 eura, a primalo je 40.905 penzionera. Minimalnu penziju od 450 eura primaće 74.000 korisnika.