Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

U projektu Hiljadu plus najviše stanova ponudili Zetagradnja i Čelebić

06:37 · 01.08.2020.Marija Vujovic
Onogošt

Kroz tri faze projekta Hiljadu plus, stambeno pitanje je riješilo skoro 1.200 domaćinstava, odnosno više od 3.000 crnogorskih građana. Uskoro se očekuje i četvrta faza projekta, nakon koje će oko 400 domaćinstava riješiti pitanje krova nad glavom.…

PRVA FAZA

Ministarstvo dorživog razvoja i turizma dostavilo je Vladi detalje oko dosadašnjih faza projekta Hiljadu plus. Kako je navedeno u pomenutom dokumentu, u prvoj fazi projekta kredit je odobren za 433 porodična domaćinstva, a stambeno pitanje tada je riješilo 1.239 građana Crne Gore. U ovoj fazi projekta, kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) obezbijeđeno je 25 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 50 miliona eura. Kroz prvu fazu projekta korisnicima je ponuđeno da kupe stambene jedinice čija najveća kupoprodajna cijena po kvadratu iznosila 900 eura. Definisan je izuzetak da se u projektu mogu ponuditi objekti čija cijena po kvadratu prelazi iznos od 900 eura, ali su u tom slučaju, aplikanti bili u obavezi da razliku u cijeni doplate iz svojih sredstava.

Najveći broj stanova je prodat u centralnom regionu, njih 286 (samo u Podgorici 271), zatim sjevernom – 126, dok je u južnom regionu je prodata 21 stambena jedinica. Jedina mana prvog projekta bila je kamatna stopa koja je iznosila 4,9 odsto, dok je ona kasnije snižena na 2,99 odsto. Takođe, aplikanti su morali da obezbijede ulog od pet odsto od ukupne vrijednosti stana.

DRUGA FAZA

U drugoj fazi projekta kredit je odobren za 376 porodičnih domaćinstava, a stambeno pitanje je riješilo 910 građana Crne Gore. U ovoj fazi projekta, kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope obezbijeđeno je 10 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 20 miliona eura. Ukupan iznos realizovanih sredstava, za drugu fazu, iznosio je 17.172.810 eura.

Kroz ovu fazu projekta korisnicima je ponuđeno da kupe stambene jedinice čija najveća kupoprodajna cijena po kvadratu bila 1089 eura. Definisan je izuzetak da se u projektu mogu ponuditi objekti čija je cijena do 1200 eura po kvadratu, te da razliku u cijeni između plaća korisnik iz sopstvenih sredstava. Subvencionirana kamata bila je nešto niža i iznosila je 3,99 odsto. U drugoj fazi projekta, najveći broj stanovaje prodat u centralnom regionu, njih 374 (u Podgorici 352, a u Nikšiću 22). U sjevernom regionu prodate su dvije stambene jedinice, dok u južnom regionu nije bilo prodatih stanova. Kao i u prethdnoj fazi, ulog pet odsto od ukupne vrijednosti stana je bio obavezan.

TREĆA FAZA

Posljednja, treća faza projekta, koja je realizovana krajem 2018. i tokom prošle godine, bila je i najpovoljnij a. Kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope obezbijeđeno je 10 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 20 miliona eura.

Udio CEB-a je 50 odsto, a komercijalnih banaka i građana preostalih 50 odsto, dok je novina u odnosu na prethodne dvije faze to što učešće građana nije bilo obavezno. Dugoročni krediti su se dodjeljivali uz fiksnu kamatnu stopu do 2,99 odsto na godišnjem nivou, na period do 20 godina.

Kroz treću fazu projekta korisnicima je ponuđeno da kupe stambene jedinice čija najveća kupoprodajna cijena kvadrata iznosi 1100 eura. Korisnici ovog projekta su mahom bila domaćinstva sa nižim i srednjim primanjima. Stambeno pitanje, kroz treću fazu projekta, riješilo je 377 domaćinstava, odnosno 906 građana.

CIJENE STANOVA

Realizacijom treće faze projekta Hiljadu plus, kako je objavljeno u dokumentu Ministarstva održivog razvoja i turizma, se ostvario izuzetno pozitivan uticaj na podsticanje građevinskog i bankarskog sektora da povećaju ekonomsku aktivnost u oblasti poslova sa nepokretnostima, sa posebnim naglaskom na podsticanje građenja stambenih objekata u skladu sa kriterijumima zaštite životne sredine i ekološkim standardima gradnje.

Ubjedljivo najviše stanova ponudile su kompanije Čelebić (160 stanova) i Zetagradnja (145 stanova), a najmanji broj Fidia, Grd Metal i firma 14. septembar, koje su ponudile po jednu stambenu jedinicu. Zanimljivo, svi stanovi koje su ponudila preduzeća Čelebić i Zetagradnja su bili neizgrađani. Vrijednost po kvdratu stana u ovim kompanijama kretala se 1.100 eura u Zetagradnji, i 1.092 eura u firmi Čelebić. Prosječna cijena stana po kvadratu u Podgorici je iznosila 1.083 eura, Baru 1.100 eura, Nikšiću 891 euro, dok je najniža bila u Mojkovcu 415 eura.

Kroz treću fazu projekta Hiljadu plus, ponudu za prodaju nekretnine su mogla da oglase i fizička lica što je njih 17 i učinilo. Kada je u pitanju struktura stambenih jedinica, na nivou Crne Gore, najviše je ponuđeno jednosobnih stanova 436, zatim slijede dvosobni 231, trosobni – 34 i garsonjere.

PROFIT FIRMI

Kroz projekat je sklopljen 381 predugovor ukupne vrijednosti 20,3 miliona eura.

Najveći broj predugovora sklopljen je sa investitorom Zetagradnja i to 119. Na drugom mjestu je kompanij a Čelebić sa 84 predugovora, a treći Trudbenik iz Mojkovca sa 46 sklopljenih predugovora.

Vrijednost predugovora koje je sklopila Zetagranja iznose 6,6 miliona eura. Zatim slijedi Čelibić sa 4,5 miliona vrijednim predugovorima, te Trudbenik sa nepunih 2,5 miliona eura.

PROFIT BANAKA

Prema izvještajima o sklopljenim ugovorima o kreditu koji su dostavljeni od komercijalnih banaka, ukupan broj sklopljenih ugovora o kreditu iznosi 377 dok je njihova vrijednost 18.590.681 eura. Najveći broj ugovora sklopljen je sa NLB bankom, i to 151, a najmanje sa Lovćen bankom-36.

Najveću stopu realizacije ima NLB banka sa odobrenim 151 kreditom, što je 58,53 odsto realizacije u odnosu na broj podnijetih aplikacija u ovoj banci. Najmanju stopu realizacije imala je CKB banka kod koje su realizovana 53 kredita od 270 predatih aplikacija.

Izvor: Vikend novine

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Profit crnogorskih medija u 2025. preko 1,8 miliona eura
Biznis

Profit crnogorskih medija u 2025. preko 1,8 miliona eura

Crnogorski mediji su u 2025. godini ostvarili zbirnu dobit od 1,88 miliona eura, preko tri puta više nego godinu ranije, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

18.10.2026.Saznaj više
Doderović: Turista iz Poljske više nego stanovnika Plužina
Biznis

Doderović: Turista iz Poljske više nego stanovnika Plužina

Jedinstvena po svojim prirodnim ljepotama, bioraznolikosti, položaju, Piva iz godine u godinu, privlači sve veći broj turista. To iz mjeseca u mjesec, potvrđuju i statistika.

18.10.2026.Saznaj više
Država uvodi robne rezerve: Ograničenje cijena i stroža kontrola
Biznis

Država uvodi robne rezerve: Ograničenje cijena i stroža kontrola

Vlada Crne Gore dostavila je u skupštinsku proceduru novi zakon o robnim rezervama, kojim se prvi put detaljnije uređuju formiranje, čuvanje i korišćenje državnih zaliha, ali i način snabdijevanja potrošača u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu.

17.10.2026.Saznaj više
Spajić: Euro model je neophodna reforma za zaštitu životnog standarda građana
Biznis

Spajić: Euro model je neophodna reforma za zaštitu životnog standarda građana

Uvezena inflacija, rast cijena energenata i hrane i nepredvidiva geopolitička situacija ozbiljni su izazovi sa kojima se suočava Crna Gora, poručio je premijer Milojko Spajić. Istakao je da subvencije i prodajne akcije donose samo kratkoročno olakšanje, dok Euro model vidi kao dugoročni mehanizam zaštite životnog standarda građana.

16.10.2026.Saznaj više
Formiraće tim inspektora za kontrolu proizvođača peleta zbog pritužbi građana
Biznis

Formiraće tim inspektora za kontrolu proizvođača peleta zbog pritužbi građana

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora odlučilo je da formira tim inspektora koji će kontrolisati proizvođače peleta, nakon pritužbi građana da ih pojedini proizvođači uslovljavaju korišćenjem njihovih usluga transporta. Ministar bez portfelja Milutin Butorović pozvao je građane da takve nepravilnosti prijave tržišnoj inspekciji.

15.10.2026.Saznaj više
Depoziti građana rastu, ali kamate na štednju ostaju niske
Biznis

Depoziti građana rastu, ali kamate na štednju ostaju niske

Depoziti građana u bankama rastu, ali je kamata na oročenje niska, pa se preporučuje ulaganje u tržište kapitala. To je konstatovano juče na Odboru za ekonomiju, koji je podržao izvještaj o radu Fonda za zaštitu depozita za prošlu godinu. Dogovoreno je i kontrolno saslušanje resornih ministara o problemima prevoznika.

15.10.2026.Saznaj više
U projektu Hiljadu plus najviše stanova ponudili Zetagradnja i Čelebić | Onogošt