Statističke tabele pokazuju da se najveće smanjenje broja zaposlenih bilježi u sektoru „trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala”, gdje je broj radnika smanjen za čak 7.281, prenosi Dan.
Slijedi sektor „administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, gdje je broj radnika manji za 5.164, a potom građevinarstvo gdje je na kraju 2019. bilo 4.771 zaposleni više nego na kraju protekle godine.
U Sindikatu trgovine kažu da im nije jasno kako je došlo do drastičnog pada broja zaposlenih, a predsjednica te organizacije Vesna Milonjić Aleksić smatra da je jedino objašnjenje porast sive ekonomije.
Ona navodi da marketi usled pandemije nisu obustavljali rad, te da svjedočimo da se na nedjeljnom novou otvaraju nove trgovine, pa je onda čudno kako to da se smanjuje broj radnika.
“Odgovor na to pitanje treba da daju Inspekcija rada i Poreska uprava, koje se hitno moraju pozabaviti ovim pitanjem. Mi, sve su prilike, svjedočimo povećanju rada na crno, odnosno angažovanju radnika bez ugovora, pošto se poslodavci stalno žale kako ne mogu da plaćaju doprinose. Tačno je da su opterećenja velika na poslodavcima, ali ona treba da se smanjuju na nekim drugim stvarima, a ne nauštrb zaposlenih”, kaže Milonjić Aleksić.
Navodi da to što se na Zavodu za zapošljavanje ne povećava drastično broj prijava ne treba da bude olakšavajuća okolnost.
“Nama je statistika zaista čudna i kako kad odgovara, nekad kod nas 1+1 nisu dva, nego koliko treba. Zato ako imamo ovako smanjenje broja zaposlenih, to je znak da raste sivo tržište i da situacija na terenu nije dobra”, upozorava Milonjić Aleksić, dodajući da je ohrabruje nova mjera Vlade koja bi trebalo da unaprijedi zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
Prema riječima predsjednika Sindikata građevinarstva Nenada Markovića, iako građevinarstvo nije stalo, ono je ipak bilo usporenije.
“Mi smo svake godine imali nekoliko hiljada stranaca koji prošle godine nisu radili zbog pandemije. Mislim da smanjenje broja radnika u građevinarstvu nije previše pogodilo naše državljane i da ih je mnogo manje ostalo bez posla, dok statistika pokazuje ukupan broj, a tu je najviše stranaca”, navodi Marković.
U sektoru koji pruža „usluge smještaja i ishrane” broj radnika je manji za 3.810, u obrazovanju 2.459, prerađivačkoj industriji 2.359, u oblasti „stručne, naučne i tehničke djelatnosti” 1.958, saobraćaju 1.954, dok je u oblasti „umjetnost, zabava i rekreacija” 1.060 manje angažovanih, a u zdravstvu i socijalnoj djelatnosti 1.051.
Pad broja zaposlenih bilježe i sve ostale privredne oblasti, pa je u sektoru informisanja 671 radnik manje, finansijama 656, poljoprivredi 403, trgovini sa nekretninama 324, vodosnabdijevanju 314, preduzećima koja se bave proizvodnjom i distribucijom električne energije 133, a u rudarstvu 89.
Prema Upravi za statistiku, u državnoj upravi je 2.090 zaposlenih manje.
