Komora u svojoj analizi pokazuje realne posljedice predloženih minimalnih zarada za stvarni trošak radnog mjesta i mikroprivredu, upozoravajući da se cijena rada ne može određivati istom horizontalnom mjerom za radnike različite stručnosti, niti za djelatnosti i poslodavce potpuno različite ekonomske snage.
"Plate treba moći zaraditi na tržištu da bi se mogle isplaćivati trajno i zakonito. Zagarantovana plata koju firma ne može dati pomoćniku majstora ne štiti ga ni malo, nego ga dovodi u rizik da ostane i bez plate i bez posla. 1.250 može biti premalo za dobrog varioca ili vrhunskog kuvara, a istovremeno neodrživ minimum za pomoćnog radnika u mikrofirmi koja nema prihod da ga finansira. Problem ovog modela je upravo u tome što isti obrazovni prag ne mjeri tržišnu vrijednost konkretnog rada", navodi se u saopštenju.
(ANKETA) Od Evrope sad do Euro modela - šta nas čeka?
Upozoravaju da za radno mjesto koje po današnjoj minimalnoj neto zaradi vrijedi 600 eura, novi minimum od 1.000, 1.250 ili 1.400 eura značio bi, kako su naveli, neopravdano povećanje za 400, 650 ili 800 eura mjesečno. Kod radnih mjesta koja danas vrijede 800 eura povećanje se računa od te veće osnovice.
"Činjenica je da planirano poresko rasterećenje smanjuje razliku između neto zarade i ukupnog troška poslodavca, ali ne rasterećuje poslodavca da svakog mjeseca obezbijedi znatno veći iznos za neto zaradu koja mu ne donosi veću vrijednost", navodi se u saopštenju.
Komora traži da se prije ponovnog odlučivanja sprovede test mikroprivrede, kao i sektorski stres-test po djelatnostima.
"Ključno je utvrditi da li privredni subjekti mogu finansirati novi fiksni trošak rada bez povećanja produktivnosti, smanjenja zaposlenosti, drastičnog povećanja cijena, prelaska u sivu zonu ili zatvaranja", kažu iz Zanatske komore-
Sa druge strane, Zanatska komora predlaže da se umjesto povećanja minimalnih zarada za privredu uvede minimalna zakonska satnica, te da se prethodno utvrde, testiraju i usvoje konjunkturni programi za generisanje tražnje po sektorima, vertikalno - ne horizontalno.
Oni su pripremili spisak zahtjeva i traže:
da Skupština Crne Gore vrati Vladi predložene zakone na novo razmatranje prije njihovog usvajanja;
da se objave RIA i fiskalne analize sa podacima, pretpostavkama i metodologijom na kojima je EURO MODEL zasnovan;
da Ministarstvo finansija završi i javno predstavi svoju analizu fiskalnih posljedica paketa;
da se sprovede SME test, sa posebnim testom uticaja na mikropreduzeća;
da se uradi sektorski stres-test prema djelatnosti i veličini firme;
da se na stvarnim podacima utvrdi koliko privrednih subjekata može apsorbovati dodatni trošak rada, a kod koliko taj trošak prelazi njihov postojeći rezultat poslovanja;
da se sprovede stvarna konsultacija sa predstavnicima poslodavaca i zaposlenih;
da se za djelatnosti kod kojih analiza pokaže nesrazmjeran rizik razmotre pravno dopušteni prelazni, razvojni i drugi prilagođeni mehanizmi;
da se prije primjene utvrde, testiraju i usvoje konjunkturni programi za generisanje tražnje po vertikalnim sektorima, kako bi veće zarade bile finansirane većom produktivnošću i većim prihodima, a ne smanjenjem zaposlenosti i gašenjem;
da se pojača kontrola neformalnog rada, jer legalni zanatlija ne može finansirati veće zakonske troškove ako njegov neregistrovani konkurent ima nefer prednost i ne plaća iste obaveze;
da se otvori socijalni dijalog o granskim odnosno tarifnim ugovorima za zanatstvo, kojima će se zarade diferencirati prema stvarnoj stručnoj kvalifikaciji, složenosti posla, odgovornosti i produktivnosti - od pomoćnog radnika, preko kvalifikovanog zanatlije, do majstora uz zakonsko određivanje minimalne satnice a ne plate u privatnoj privredi;
da se prenesu javna ovlašćenja za sprovođenje dualnog obrazovanja i majstorskih ispita na Zanatsku komoru, uz odgovarajuće finansiranje priprema polaznika, po uzoru na ovlašćenja koja zanatske komore imaju u razvijenim zanatskim sistemima EU.
"Mjesečna plata može biti zagarantovana. Prihod zanatlije nije. Veće zarade - da; administrativna uravnilovka - ne; stručnost i majstorstvo moraju imati veću cijenu; mikroprivreda mora moći da tu cijenu zaradi. Zato prvo podaci. Onda dijalog. Onda odluka", zaključučeno je u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor Boris Marđonović.
