Vjetrenjače u funkciji do kraja septembra

Potpredsjednik Vlade tom prilikom ocijenio je da je došlo do velikih promjena u odnosu na njegovu prethodnu posjetu, prije mjesec dana.

''Prvo, završen je transport. Znači, sve vjetroelektrane sada se nalaze na lageru i veliki problem koji smo tada imali, u međuvremenu je riješen. Drugo, u odnosu na jednu montiranu vjetroelektranu tada, sada govorimo o 11 montiranih, a danas se postavlja dvanaesta'', rekao je Ivanović.

Naglasio je da je sedam vjetroelektrana uvezano u jednu tehnološku cjelinu, te bi tako mogla da bude aktivirana nezavisno od ostatka projekta, pod uslovom da postoji grid.

''Očekivanja izvođača radova su, pod pretpostavkom da ne bude vremenskih neprilika, prije svega vjetra, da je realno da se projekat u potpunosti završi do kraja septembra'', najavio je on i rekao da je jedan od razloga posjete Krnovu održavanje kontinuirane komunikacije, kako bi se svi tekući problemi otklanjali, ali i da bi se svi držali postavljene dinamike.

''Želja je da do kraja septembra ili početkom oktobra ovaj projekat bude pušten u rad i tako obezbijedi dodatne količine električne energije u Crnoj Gori'', precizirao je Ivanović. 

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović govorio je o performansama vjetrogeneratora i cijeni investicije.

''Vjetrenjače su otprilike nešto manje snage od 3 megavata tako da je 72 megavata ukupna snaga svih. Kako su nam rekli iz General electric-a, to je u jednom kompletu, jedan od najvećih blokova u svijetu koji je urađen, sa tolikom snagom'', objasnio je Grbović.

Kako je rekao, ukupna cijena investicije iznosiće od 120 do 130 miliona eura.

''To je cijena zajedno sa dalekovodom do Brezana i trafostanicom koja se tamo radi i jedna je od najvećih investicija ne samo u Nikšiću, već i u Crnoj Gori. Simens radi dalekovode i oni imaju svoj termin i plan. General electric bi trebalo do kraja septembra da završi montažu vjetrenjača. Realno je da se ovaj posao završi u ovoj godini'', zaključio je on. 

Gradnja vjetroelektrana na Krnovu počela je u maju prošle godine, a imaće godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh).

Vjetroelektrane postavljaju se na nadmorskoj visini od oko 1,5 hiljada metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi.

Završetkom gradnje, doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.

Prije početka realizacije projekta, saopšteno je da su vjetroelektrane na Krnovu prva investicija, tako velikih razjmjera, u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine.