To je uvjerenje Miloša Koseca, slovenačkog arhitekte i člana konkursne komisije, koja je rangirala ponuđene predloge za rekonstrukciju tog objekta.
Pobjednici konkursa koji je objavilo Ministarstvo turizma i održivog razvoja su švajcarska kancelarija HHF i slovenačka kancelarija Sadar+Vuga.
Te dvije kancelarije radiće na uvođenju ovog zdanja površine 22.000 metara kvadratnih u život Nikšića i Crne Gore, a ujedno očuvati njegovu postmodernističku socijalistički ljušturu.
Kosec, koji je urednik i publicista stručnih časopisa, rekao je za Portal Analitiku da Dom revolucije za mnoge ljude u Nikšiću predstavlja traumatičnu prošlost, ali je i sam po sebi neuspjeh.
On misli da je glavni kriterijum konkursa bio da se projekat poveže sa stanovnicima grada, a da im istovremeno omogući učešće u procesu suživota sa prošlošću.
''Potrudili smo se da tome pristupimo na poseban način, drugačiji od onoga kako arhitekte inače razmišljaju. Posmatrajući spoljašnost objekta, moglo bi se zaključiti da je to jedna stara, postmodernistička građevina sa čudnim formama iz 70-tih, koje su davno prevaziđene. U tom slučaju, bilo bi samo potrebno napraviti čistu, novu fasadu i ljudi bi mogli da ga koriste bezbrižno i s uživanjem. No, to nije slučaj sa Domom revolucije; on nije završen, on je opasan – i to opasan po život – na mnogo načina, i to je svima poznato’’, naveo je on.
Kao stručnjak za re-use projkete tj. pronalaženje novin načina privođenja upotrebi starih objekata, Kosec čvrsto vjeruje da građevine tipa Doma revolucije ne treba rušiti, već postojećem stanju, uz minimalne intervencije, dati novu namjenu.
''Prednosti su veliki broj različitih prostorija, od vrlo mlaih prostorija do ogromnih hodnika. Male prostorije mogu biti osmišljene svaka za sebe i sve to treba raditi postepeno. Mislim da je pogrešno konzervirati i izlovati cijeli objekat sa okolinom, potrošiti milione eura na osnovno održavanje, a nemati konačnu namjenu. Raznolikost ovom objektu daje mogućnost da se svaki njegov dio polako, vremenom prilagođava potrebama. Uostalom, kada imate građevinu koja propada već 30 godina, sigurno vam neće biti prijatno kada se nalazite u njoj. Zato, morate ponovo da se upoznate s njom, malo po malo, prvo da vidite da li možete da boravite u jednom malom dijelu. Treba da se prilagodite tom objektu i objekat vama, a to je dugotrajan proces'', objašnjava Kosec.
Na pitanje kada bi građani Nikšića mogli da vide Dom revolucije u novom svjetlu, slovenački arhitekta kaže da nema odgovor, jer proces može da traje decenijama.
''Sa sigurnošću mogu reći samo da to neće biti u naredne tri godine. S druge strane, prvi pozitivni odjeci najavljenim promjenama već postoje, jer se dvorište ovog objekta sve više koristi'', procijenio je on.
U intervjuu Portal Analitici pričao je i o predlozima građana koji su se mogli čuti na okruglom stolu, na kom su predstavljeni zvanični predlozi rekonstrukcije, a koji je bio odlično posjećen.
''To govori da su ljudi željeli da budu tu i daju sugestije. Jedna od veoma dobrih ideja bila je i ta da pojedine kancelarije Opštine Nikšić budu preseljene u ovu zgradu. Time bi se građanima pokazalo da objekat može da se koristi ali, prije svega, da lokalne vlasti nemaju strah da to učine. To bi bio jasan signal i za sve ostale građane Nikšića'', zaključio je Kosec.
