Ona je dodala da o trgovini ljudima nema dovoljno zvaničnih podataka u državi.
Đamarinaro je predstavila danas preliminarne zaključke o stanju u oblasti trgovine ljudima u Crnoj Gori, nakon sedmodnevne posjete državi.
Od 2015. godine donijeta je jedna pravosnažna presuda za trgovinu ljudima i to, poručila je Đamarinaro, nije realno stanje.
"Broj identifikovanih žrtava nije indikator pojave trgovine ljudima već indikator kapaciteta nadležnih da se bore protiv trgovine ljudima", poručila je Đamarinaro.
Taj indikator, kako je rekla, pokazuje nizak kapacitet bavljenja tim fenomenom kršenja ljudskih prava i treba se mnogo bolje protiv njega boriti.
Prema njenim riječima, mali broj identifikovanih slučajeva, pokazuje da posvećenost organa nije bila dovoljna do sada.
"Nadam se da će ubuduće operativni tim proizvesti bolje rezultate", kazala je Đamarinaro na konferenciji za novinare.
Đamarinaro je posjetila Prihvatni centar za azilante u Spužu i alternativni smještaj za azilante na Koniku i razgovarala sa relevantnim zvaničnicima, institucijama i grupama na tu temu.
"Na osnovu mojih preliminarnih saznanja, a uprkos činjenici da nema dovoljno zvaničnih raspoloživih podataka, migranti koji prate takozvanu Balkansku rutu vide Crnu Goru kao tranzitnu zemlju i destinaciju, a s obzirom na njihovu situaciju, tokom svog putovanja, mogu da postanu žrtve trafikinga i eksploatacije", rekla je Đamarinaro.
Ona je kazala da je prisutan i problem internog trafikinga koji posebno pogađa romske zajednice.
"Najskorije identifikovani slučaj odnosio se na dva državljanina Pakistana koji su bili žrtve trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije u kontekstu ugostiteljske djelatnosti. Civilno društvo je navelo zabrinutost da je broj ovih slučajeva veći od onih koji su trenutno identifikovani", navela je Đamarinaro.
Prema njenim riječima, djeca, posebno iz romskih zajednica, predstavljaju ranjivu grupu u smislu prisilnog i organizovanog prosjačenja, dok djevojčice, kako one iz Crne Gore tako i one van njenih granica, se prodaju radi zasnivanja brakova u romskim zajednicama u Crnoj Gori i drugim zemljama.
"Jedan od ovakvih slučajeva koji su identifikovani tokom prošle godine, a za koje su podignute optužnice, je i slučaj djevojčice iz romske zajednice koju je njen otac prodao za iznos od pet hiljada EUR radi ugovorenog braka", navela je Đamarinaro.
Ona je dodala da, kada je riječ o trgovini radi prosjačenja, identifikovan je još jedan slučaj koji se tiče četiri maloljetna lica iz romske zajednice koji su bili prisiljeni na prosjačenje u kontekstu organizovanog prosjačenja.
"Pozdravljam strategiju za prevenciju koju je Crna Gora usvojila, a koja se tiče romskih manjina, a posebno bih istakla edukativne programe koje imaju za cilj da destimulišu preuranjene brakove, da spriječe napuštanje škole i da osiguraju da romska djeca pohađaju predškolske ustanove, osnovne i srednje škole", poručila je Đamarinaro.
Ona je rekla da je od 2017. godine, Crna Gora postala značajna tranzitna zemlja za migrante koji se kreću Balkanskom rutom.
Ona je podstakla Vladu da udvostruči napore za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima, što je veliki izazov.
Prema njenim riječima, Crna Gora je usvojila inovativne propise a stvarni izazov biće primjena.
"Glavni nedostatak odnosi se na sistem pružanja podrške žrtvama koji bi trebao da bude potpuno revidiran i efikasniji, kao i adekvatno finansiran", poručila je Đamarinaro.
Ona je ukazala da je Vlada nedavno izmijenila svoju operativnu strukturu za borbu protiv trgovine ljudima.
"Od avgusta ove godine, formiran je operativni tim, na čijem čelu se nalazi državni tužilac u višem državnom tužilaštvu u Podgorici, za vođenje operativnih aktivnosti vezano za pokretanje krivičnog postupka", rekla je Đamarinaro.
Prema njenim riječima, što se tiče pomoći i podrške žrtvama, postoje nedostaci koje je potrebno prioritetno rješavati.
"Pozdravljam vladin pristup da sarađuje sa nevladinim organizacijama i finansira ih za vođenje skloništa, jer je ovo najefikasnije i za žrtve najpodesnije rješenje. Prema informacijama dobijenim tokom moje posjete, shvatila sam da u zemlji postoje četiri skloništa, od kojih je jedno za djecu u Bijeloj, jedno za muškarce i žrtve pod visokim rizikom u Bijelom Polju, kao i dva za žene u Podgorici i Nikšiću", kazala je Đamarinaro.
Ona ne smatra da su ugrožene samo manjine.
Nove vladine strukture, posebno operativni tim, dodala je, moraju dokazati da je sprječavanje i suzbijanje trgovine ljudima snažna posvećenost cjelokupne vladine strukture koja će dovesti do konkretnih rezultata.
Ona je poručila da bi se ohrabrile potencijalne žrtve da se jave, moraju biti uvjerene u činjenicu da neće biti procesuirane.
"Načelo nekažnjavanja žrtava, sadržano u Konvenciji Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima, rijetko se sprovodi u cijelom regionu SE. U tom pogledu, Crna Gora može biti primjer i pokazati inovativan i efikasan pristup", kazala je Đamarinaro.
Ona je preporučila uspostavljanje efikasnijeg i trajnog sistema podrške žrtvama.
"U trenutnoj situaciji, NVO koje vode skloništa ne bi mogle da prežive bez podrške spoljnih i/ili privatnih donatora. Zbog toga bi cijeli sistem finansiranja trebalo da bude efikasniji, a borbi protiv trgovine ljudima treba dati prioritet, kako bi se u bliskoj budućnosti poboljšali rezultati zemlje u oblasti podrške žrtvama. Podrška NVO pružaocima usluga ne bi se trebala zasnivati na pristupu od žrtve do žrtve", poručila je Đamarinaro.
Saznanja i preporuke naći će se u izvještaju koji će biti prezentovan na Savjetu za ljudska prava na UN-a u junu, sledeće godine.
izvor: RTCG
