Sav naš otpad (INTERAKTIVNA MAPA): Preko 30 divljih deponija u nikšićkoj opštini

Obilaskom terena, divlje deponije zatekli smo na oko 30 lokacija.

Deponije kao pečurke „niču“ svuda – pored magistrala, seoskih puteva, u blizini korita rijeka, kuća, na nepsristupačnim mjestima… Korita rijeka Gračanice i Bistrice su, nažalost, zatrpana smećem, a novinari našeg portala su se uvjerili da je stanje na ovim i drugim lokacijama u širem dijelu grada loše, pogotovo u toku ljetnjih mjeseci.

Na ovako stanje ukazali ste vi, dragi čitaoci, popunjavajući upitnik o deponijama i na taj način ponijeli ulogu glavnih aktivista.

U razgovoru sa vama otkrili smo da je sve više inicijativa da se otpad ukloni –  bilo samoorganizovano u akcijama čišćenja ili prijavljivanjem problema nadležnim organima. Glavni problem u seoskim područjima je neorganizovan odvoz smeća.

„Odavde čitav Nikšić pije vodu, konstantno ljudi izbacaju smeće”

Meštani Oraha već skoro 20 godina zbog malih deponija imaju probleme – umjesto da se uklone, đubre stalno raste i niču nove. U Orahu ne postoji organizovan odvoz smeća, zbog čega se pored puta može primijetiti veliki broj divljih deponija i pretpostavlja se da ih ima oko desetak.

Jovica Đešnić, mještanin Oraha, u blizini izvora Vidrovana zabrinut je zbog uticaja deponija na pijaću vodu.

„Odavde čitav Nikšić pije vodu, konstantno ljudi izbacaju smeće. Ponašanje je bezobzirno, to su uglavnom naši mještani iz Gornjeg Polja, niko ne dolazi sa strane da izbaca smeće ovdje. Velike kiše dovode do slivanja vode, onda se ta voda sliva do tla i dolazi do glavnog vodovoda. S jeseni kad počne klanica ljudi bacaju i životinje i tad imamo veliki problem, ne može se prići kućama. Mislim da bi neko trebao da povede računa“, kaže je Đešnić, te dodaje da su se mještani više puta obraćali nadležnim organima.

„Nažalost, niko nije imao sluha. Obraćali smo se Opštini Nikšić, a nadamo se da će ova nova vlast imati više sluha za ovaj naš problem, jer ovo nije samo problem Orašana, ovo je problem čitavog Nikšića. Ljudi ne znaju da svi odavde piju vodu“, poručuje je Đešnić.

Prema njegovim riječima, mještani su u više navrata sami čistili deponije.

„Samo jednom nam je Opština izašla u susret prije 15 godina kada su bile ogromne količine otpada. Tad su očistili smeće, postavili znakove pored puta da je uža zona zaštite, da je zabranjeno izbacanje smeća. Komunalno ne dolazi da vrši odvoz smeća. Mi smo sami ovdje dovozili zemlju, nasipali… Svake godine organizujumo akcije“, dodaje Đešnić.

Mještani imaju i prijedlog kako da se stane na kraj nesavjesnom odlaganju otpada na ovoj lokaciji.

„Naš prijedlog je da se ugrade kamere. Insistiramo ljudima iz Vodovoda da nešto urade po tom pitanju, jer se glavno izvorište nalazi ovdje… Mislim da bi se problem riješio najbolje kad bi se neko kaznio“, kaže je Đešnić.

Na Toviću cvjetaju divlje deponije

Ništa bolje nije ni na početku makadamskog puta od Dragove Luke ka Toviću, tačnije na samom kraju Relejske ulice. Jelena Durutović, koja živi u neposrednoj blizini nekoliko deponija na ovoj lokaciji, napominje da se stanje pogoršalo u proteklih 20 godina, te da je „niklo“ oko desetak novih deponija prema repetitoru.

„Ovdje dovoze smeće iz čitavog grada, od Bistričkog naselja, Dragove luke. Mi smo se ovdje bunili, i najgore od svega je što nam ovdje odlažu uginule životinje. Komunlano ovdje, koliko ja znam, ne dolazi da čisti i odvozi smeće, jedino jedan privatnik dođe, poravna to, uredi, smeće ostaje. Ne znam gdje ljudi odlažu otpad, u kontejnerima sigurno, ne čim je ovako. Mislim da ovdje treba naći način da se uhvate počinioci i da se dobro sankcionišu“, jasna je mještanka.

“To bi bilo čudo neviđeno da neko dođe i očisti to”

Već duži niz godina i u Kutima postoji divlja deponija, a za odlaganje smeća izabrano je korito potoka. Mještanka Ivana Bojović već sedam godina živi u ovom župskom selu, isto toliko i pamti manje ili veće gomile smeća u potoku.

„Tu ima neka voda, neki potok i kako se smeće odlaže dosta ga ode i niz taj potok. Blizu je naših kuća, ali tu gdje mi živimo uopšte nema veliki broj domaćinstava. To odlažu ti ljudi koji tu žive. Ja razumijem te ljude, ali ih i ne razumijem, jer to su obično staračka domaćinstva koja nemaju auto. Mi imamo auto pa smeće odlažemo u plastične vreće i kad odemo negdje put grada bacimo u kontejner“, kaže Bojović.

Kako dodaje, niko nikad nije očistio otpad, a na deponiji se često nađu namještaj, bijela tehnika…

„To bi bilo čudo neviđeno da neko dođe i očisti to, ili da mi dobijemo neki kontejner da se to više tu ne odlaže. Taj kontejner i kad bi se praznio jednom u deset ili 15 dana imalo bi efekta. Ko zna koliko bi tu smeća bilo da ta voda ne nosi to. To onda tako zagađuje i zemljište i vazduh i vodu. To je par stotina metara od naše kuće. Ljudi bacaju stare televizore, stare krevete, kad je klanica iznutrice od životinja“, zabrinuta je mještanka.

“U Nikšiću veliki broj deponija“

Našem obilasku divljih deponija u prigradskim naseljima prethodila je anketa, koju ste vi, naši čitaoci, popunili, te nas uputili na neka od najkritičnijih mjesta u Nikšiću. Ukupno 15 osoba je popunilo anketu, ukazavši na preko 30 lokacija gdje se vrši nesavjesno odlaganje otpada. Na pitanje: „Da li u Vašem kvartu, naselju, ulici postoji divlja deponija?”, devet osoba je odgovorilo potvrdno, dok je šest ljudi dalo negativan odgovor.

Prema rezultatima ankete, u dva navrata su nadležni pokušali da riješe problem divljih deponija, dok u sedam slučajeva to nije bio problem. Svi anketirani dali su potvrdan odgovor da se u Nikšiću nalazi veliki broj divljih deponija. Još jedan porazan podatak jeste da je sedam osoba u anketi istaklo da mještani u blizini divljih deponija, upravo na tim mjestima odlažu otpad.

Naši novinari su obišli sve naznačene divlje deponije iz ankete, fotografisali stanje na lokalitetima, te uradili i interaktivnu mapu, na kojoj se može vidjeti gdje se sve u Nikšiću i okolini nesavjesno odlaže otpad.