Sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke, Goran Čarapić, ističe da je u Crnu Goru uvezen veliki broj polovnih automobila iz evropskih zemalja, za čiji uvoz i nije bilo nekih ograničenja u dijelu njihove starosti, što je dovelo do toga da je sada u našoj državi prosječna starost vozila oko 16 godina.
Kaže da podaci Eurostata o starosti automobila na ulicama zabrinjavaju i ističe da zvaničnih informacija o prosječnoj starosti autobusa nema.
"Kada se govori o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore, korišćenjem ovakvih automobila, postavlja se jedno pitanje: koliko takvi automobili utiču na bezbjednost saobraćaja posebno u dijelu smanjenja broja saobraćjnih nezgoda i njihovih posljedica? Savremeni i noviji automobili su daleko bezbjedniji od starijih vozila, kako u dijelu aktivne, tako i pasivne bezbjednosti, sa savremenim upravljačkim i kočionim sistemima, poboljšanim vučno brzinskim i konstruktivnim karakteristikama vozila i sl. Sve to omogućava bolju mogućnost savladavanja kritičnih dionica puta, a samim tim i veću mogućnost izbjegavanja saobraćajne nezgode i kada dođe do nemilog događaja, saobraćajne nezgode, zaštitu putnika u vozilu", kaže Čarapić za Portal Javnog servisa.
Smatra i da bi što hitnije trebalo zabraniti uvoz starijih vozila jer bi se, kako kaže, samim tim poboljšala i bezbjednost na našim putevima.
Saobraćajni vještak, Igor Radojević, ocjenjuje da je tehnička ispravnost vozila je veoma značajna kada je u pitanju faktor bezbjednosti. Ipak, ističe da vozilo, kao faktor bezbjednosti, ima najmanje učešće u uzroku saobraćajnih nezgoda.
"Ono što je važno jeste da se permanenetno vodi računa o tehičkoj ispravnosti vozila koja se vrši provjerom na tehničkim centrima prilikom registracije vozila. Neosigurano vozilo u saobraćaju predstavlja povećan rizik za nastanak saobraćajne nezgode jer prosto nije vršena provjera tehičke ispravnosti", kaže Radojević.
Ističe da akcenat treba staviti na vozila koja učestvuju u javnom prevozu putnika, poput autobusa, taksi vozila..
"Provjera njihove tehničke ispravnosti se mora nasumičnim kontrolama ili akcijama saobraćajne policije češće provjeravati, kako je to uostalom i predvidjeno ZOBS-om. Svakako da starija vozila predstavljaju povećan rizik, pa iz tih razloga apelujemo da se ista redovno servisiraju i provjerava tehička ispravnost naročito za bezbjednost najznačajnih parametara, a to su sistemi upravljanja, vješanja (ogibljenja), kočioni sistemi i naravno pneumatici", naglašava Radojević za Portal Javnog servisa.
Tehnički pregled starijih auta dvaput godišnje?
Čarapić ističe da savremeni i noviji automobili posjeduju dosta elektronskih sistema koji pomažu u lakšem savladavanju puteva po kojima se kreću, te sisteme kočenja poput ABS i ESP.
Sama unutrašnjosti vozila ja sačinjena od takve strukture da smanjuje povređivanje putnika u istom i ako dođe do kontakta putnika sa tim djelovima, u odnosu na starija vozila gdje su ti djelovi od tvrđih struktura. U vozilima postoje veliki broj vazdušnih jastuka koji se isporučuju kao standardna oprema vozila, koji štite i vozača i putnike od različitih vrsta sudara ili prevrtanja, konstrukcije vozila su dosta čvršće oko putničkog prostora i sl."
I stariji automobi imaju određene sisteme koji su u vremenima njihove proizvodnje bili bezbjedni u saobraćaju.
"Upotrebom takvih vozila po nekoliko decenija dolazi do zamora materijala, sve češčih otkaza pojedinih sistema i sklopova, slabljenja konstrukcije vozila usljed pojave korozije, neadekvatne funkcionalnosti sistema, posebno sistema aktivne bezbjednsoti (kočionog sistema, upravljačkog mehanizma isl.) što čini vozilo dosta nebezbjedno u saobraćaju, a posebno ukoliko se takvo vozilo kreće i vozi zanatno većim brzinama", kaže Čarapić.
Sva ova vozila se, dodaje saobraćajni vještak, podvrgavaju tehničkom pregledu jedanput godišnje, prilikom registracije. Da li je to vozilo imalo nekih ranijih oštećenja, ili je zahvaćeno korozijom, koliko je staro i sl. ne utiče na ispitivanje njegove tehničke ispravnosti.
"Da li bi vozila starija od 20 godina trebala biti ispitivana češće, makar dva puta godišnje, je jedno pitanje na koje bi trebali odgovoriti svi oni eksperti koji se bave bezbjednošću saobraćaja. Često smo svjedoci saobraćajnih nezgoda u kojima se teže utvrđuje uzrok saobraćajne nezgode, a posebno kada se radi o saobraćajnim nezgodama kod izlijetanja vozila iz krivine, kada stabilnost vozila odžava ispravnost i funkcionalnsot amortizera, opruga i kompletnog vješanja na točkovima", zaključuje Čarapić.
