Onogošt logo
DANICA HOMES
Društvo

Zaboravljenim stazama: Milojevići i Vitasojevići

12:36 · 19.02.2017.onogost.me
Onogošt

U Pješivačkom kršu stopila se kućišta sa sivilom kamenja.Sivilo razbija poneko crvenilo crijepova, a oživi rijetki dim, koji izbija iz dimnjaka kuća u kojima još pulsira život. Tri sela, kao tri izborana starca, čekaju skoru, izvjesnu smrt. 

Svojim smežuranim rukama izgleda kao da čvrsto drže štapove i raduju svakom gostu ko najmilijem rodu.

Prvi ,,starac'' kojeg obiđosmo bješe Miloje, po kojem selo Milojevići dobi ime.

Šetajući uskim seoskim puteljcima koji vode do crkve, prvo ugledasmo simpatičnog magarca. Sa čaktarom oko vrata, druželjubivi mago, dođe da nas pozdravi. Kroz istoriju ova životinja je bila dragocjena u neprohodnom pješivačkom kršu, dok je danas rijetkost čuti njegovo veselo njakanje. Prije izgradnje puteva, sav teret, a ponekad i djeca su prenošena u košarama, okačenim o leđa ove snalažljive životinje.

Upoznasmo i magovog vlasnika,dobrodržećeg starca Gojka, koji nam otvori vrata crkve svetog Nikole i pokaza groblje, koje kao da se proširilo i van kapija njegove porte.

Rasuta kućišta, obrasla kupinjacima i poleglom suvom travom, kao kakve prazne grobnice, pričahu svoju tužnu priču. Jedino što će tu na proljeće zabrujiti životom su brojne košnice.

Ne tako davno, bilo je zbijeno 30-tak kućica na malom prostoru, koje kao da su se naslanjale i oslanjale jedna na drugu, čineći jednu živu cjelinu u kojoj je bujao seoski život.

,,Danas selo spalo na 4 panjata, zajedno sa mnom'', našali se Gojko.

A nekada je za Milojeviće  kralj Nikola rekao da su mu mili jer svaka kuća je vazda imala koš žita, mješinu kajmaka i bačvu vina.

Na kilometar od njega, ušuškano međ' brdima, životari selo Vitasojevići. Po putu se lagano kretahu natovareni konji, dok je za njima kaskalo ždrebe. Rijetki vikendaši uputiše nas kod najumnijeg predstavnika sela, građevinskog inženjera, Raka Miloševića. Nekada je rukovodio gradnjom Mratinjske brane, dok danas starim rukama obrezuje voćnjak.

Kaže da nosi 85 ljeta na svojim plećima i da mu mnogo teško starost pada otkada je izgubio svoja dva najbolja prijatelja: san i smijeh jer stari ljudi ne mogu da spavaju, a rijetko kada se smiju. Udobno se smjesti na kamen, dok mi oko njega posjedasmo po livadi i upijasmo priču, koju nam besjediše jer nemaju sve učionice četiri zida.

Povede nas u vrijeme kada su ove prostore naseljavali Lužani, koji tu zatekoše Španje (narod nižeg rasta, žute puti, koji su porijeklom Španci), pa sve do zajedničkog pretka svih stanovnika sela, Peše i babe. Zašto baš Peša i baba zapitasmo se, a on nam objasni kako je cijelo selo pomrlo kada ga je pokosila kuga, jedino se Peša i baba spasiše jer su bili krenuli u Lastvu čevsku.

Peša je izgradio crkvu svetog Spasa, koja je bila prva pravoslavna bogomolja u ovom kraju, ali strada od zemljotresa. Prilikom radova na izgradnji seoske bistijerne izronile su iz zemlje zidine i freske, a kažu da je tu bilo i groblje za nekrštenu djecu.

Za vrijeme kralja Nikole se izgradi crkva Svete Trojice jer je u crkvenim kanonima pronašao pravilo da se nikada ne ponavlja ime crkvi koju viša sila sruši. Peša se oženio i imao 5,6 sinova. Od Miloša nastaše Miloševići, od Spasa Spasojevići, od Radoja Radojičići, itd. Postoji još samo jedno bratstvo Minića, koji su bježeći od krvi, došli kod babe i Peše, koji ih prihvatiše.

Osjećasmo da to bješe nekada selo puno omladine uvijek spremne zapjevati u miru, puške se prihvatiti u ratu, žito žnjeti u plodnim Naćvicama i svaki posao zabataliti radi skitnje i druženja. Selo koje je našlo svoje mjesto u mnogim knjigama, ali knjigama koje imaju sve manje čitalaca.

Ostavismo čika Raka da sređuje voćnjak sa istom ljubavlju sa kojom pričaše o selu, a mi se naoružasmo strpljivošću i upornošću i zaputismo u selo, koje je kao kruna , stajalo na vrhu jednog brda, utonulo u travu, mir i sve veći zaborav. Uzanim makadamom u visinu sa pogledom na dolinu pod nama, koji je bio zapanjujuće lijep, koliko i zastrašujući, krenusmo u Bogmiloviće.

   Ana Dragićević i Jovanka Komnenić

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Pivsko jezero dobija marinu za 30 plovila
Društvo

Pivsko jezero dobija marinu za 30 plovila

Opština Plužine raspisala je tender za projektovanje i gradnju plutajuće marine za najmanje 30 plovila na Pivskom jezeru. Posao je procijenjen na 387.200 eura sa PDV-om, odnosno 320.000 eura bez poreza. Tačno mjesto na kojem će marina biti postavljena utvrdiće se glavnim projektom.

20.11.2026.Saznaj više
Inspekcija za hranu utvrdila brojne propuste, izrečene kazne od 21.500 eura
Društvo

Inspekcija za hranu utvrdila brojne propuste, izrečene kazne od 21.500 eura

Inspekcija za hranu tokom oktobra izdala je 25 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 21.500 eura, dok je iz prometa povučeno ili uništeno 46 kilograma nebezbjedne hrane, pokazuje izvještaj Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

20.11.2026.Saznaj više
Kovačević: Počela isplata subvencija za vrtiće, danas za septembar, za sedam dana i za oktobar
Društvo

Kovačević: Počela isplata subvencija za vrtiće, danas za septembar, za sedam dana i za oktobar

Opština Nikšić počela je isplatu subvencija roditeljima čija djeca borave u predškolskim ustanovama na teritoriji opštine, u iznosu od 50 odsto troškova boravka, saopštio je predsjednik Opštine Marko Kovačević.

19.11.2026.Saznaj više
Nikšićka Ekonomsko-ugostiteljska škola osvojila treće mjesto na ekološkom konkursu CEDIS-a
Društvo

Nikšićka Ekonomsko-ugostiteljska škola osvojila treće mjesto na ekološkom konkursu CEDIS-a

JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola iz Nikšića osvojila je treće mjesto na konkursu „Energija podvučeno zelenom“, koji je organizovao Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), u saradnji sa Zavodom za školstvo Crne Gore.

19.11.2026.Saznaj više
Lovci, planinari i ljubitelji prirode u potrazi za tragovima medvjeda: Prikupljeno 700 uzoraka
Društvo

Lovci, planinari i ljubitelji prirode u potrazi za tragovima medvjeda: Prikupljeno 700 uzoraka

Prema posljednjoj procjeni iz aprila ove godine, u Crnoj Gori živi oko 455 mrkih medvjeda. Ipak, precizniju sliku o brojnosti ove vrste trebalo bi da pruži istraživanje Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), koje se zasniva na DNK analizi izmeta. Do sada je prikupljeno blizu 700 uzoraka, a cilj je da ih bude najmanje 1.365. Istraživanje bi trebalo da bude završeno narednog mjeseca.

18.11.2026.Saznaj više
Nikšićki srednjoškolci razgovarali o očekivanjima i izazovima članstva Crne Gore u EU
Društvo

Nikšićki srednjoškolci razgovarali o očekivanjima i izazovima članstva Crne Gore u EU

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji mladima otvara brojne mogućnosti, ali i pitanja o promjenama koje ono donosi. Šta želimo da sačuvamo, čemu se nadamo i šta očekujemo od članstva u EU? Upravo o ovim temama razgovarali su učenici nikšićke Gimnazije „Stojan Cerović“, Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole i Srednje stručne škole, okupljeni na radionici u okviru kampanje „Otvoreno o EU“, koju sprovodi Ministarstvo evropskih poslova uz finansijsku podršku Evropske unije kroz projekat EU4ME.

18.11.2026.Saznaj više