Dobijeni razultati, temeljiće se na detaljnim istraživanjima i genetskom prebrojavanju izmeta medvjeda, što svakako daje tačnije podatke o brojnosti.
Marija Iković je stručna saradnica za očuvanje krupnih zvijeri u CZIP-u, kaže nam da je do sada prikupljeno blizu 700 uzoraka izmeta mrkog medvjeda, a da je cilj da se prikupi najmanje 1.365 uzoraka.

Rendžer PP Piva Ivan Krunić prikuplja uzorke
“Osim stručnjaka i institucija, u priupljenu uzoraka, uključeni su i lovci, rendžeri, planinari, lokalno stanovništvo i drugi ljubitelji prirode. Prema dosadašnjoj procjeni, populacija mrkog medvjeda broji oko 455 jedinki. Kako bismo, u skladu sa primijenjenom metodologijom, što preciznije utvrdili njenu brojnost i dobili pouzdanije podatke o stanju i brojnosti populacije, potrebno je prikupiti uzorke u obimu koji je tri puta veći od procijenjenog broja jedinki”, ističe Marija Iković.
Smeđi medvjed, najveća evropska zvijer, pokazatelj je i očuvanosti prirodnih staništa.
“U prirodi je uzorak izmeta medvjeda izložen različitim uticajima, da ih sve ne nabrajam, pa se DNK, u njima vremenom razgrađuje. Zbog toga normalo je da ne računamo da će svaki prikupljeni uzorak dati rezultat, pa moramo prikupiti više uzoraka nego što očekujemo jedinki. Dodatno, nije cilj da jedan medvjed bude zabilježen samo jednom. Da bi se populacija pouzdano procijenila i njeno stanje pravilno pratilo, isti medvjedi moraju biti prepoznati više puta, na različitim mjestima i u različito vrijeme”, konstatovala je Marija Iković.
Na osnovi te genetske procjene brojnosti, moguće je kasnije donijeti mnogo odluka.
“Da, svakako da ovo istraživanje ima i širi značaj. Mrki medvjedi imaju ključnu ulogu u regulisanju biodiverziteta, strukture staništa i kruženju hranljivih materija, pa će nam rezultati ovog istraživanja dati i širu sliku stanja biodiverziteta u Crnoj Gori. Podsjetiću da je CZIP je i prije nekoliko godina radio slična istraživanja, 2017, kao pilot, u Pivi, pa još jedno na teritoriji cijele Crne Gore, kada je prikupljeno oko 145 uzoraka, što nije bilo dovoljno. Ta iskustva su bila svakao korisna, jer su, kako kažu, učili i istraživanju pristupili mnogo organizovanije”, kazala je ona.
Uzorci se prikupljaju na teritoriji cijele države, a u akciju su uključeni: Agencija za zaštitu životne sredine kao partner, upravljači zaštićenih područja, četiri nacionalna parka i tri parka prirode, Lovački savez Crne Gore (LSCG) zajedno sa svim lovačkim društvima koja su prijavila prisustvo medvjeda na njihovoj teritoriji, lokalno stanovništvo, planinari i planinarska društva, pčelarske organizacije, volonteri, zainteresovani građani, kao i članovi CZIP-a.
Pivljani najvrijedniji
Kao po pravilu, najveći broj uzoraka stiže sa područja opštine Plužine
“To nas ne iznenađuje, imajući u vidu da ljudi sa ovog područja već imaju iskustva u ovakvim istraživanjima, ali i da je riječ o prostoru koji predstavlja veoma kvalitetno i pogodno stanište za mrkog medvjeda. Upravo na ovom području, 2017. godine sprovedeno je pilot-istraživanje genetičke strukture populacije mrkog medvjeda Ono je dalo veoma dobre rezultate. Tada smo prikupili 98 uzoraka, od kojih je 42 uspješno genotipizirano, a analizom je tada utvrđeno prisustvo najmanje 24 jedinke”, zaključila je Marija Iković.
Kako bi svi oni koji su uključeni u prikupljanje uzoraka, radili pravilno uzorkovanje na terenu, CZIP je organizovao radionice, do sada više od 13.
Kroz obuke je prošlo više od 300 osoba, koje su tako stekle osnovna znanja o pravilnom prikupljanju uzoraka izmeta mrkog medvjeda.
“Veliki broj njih se nakon obuke aktivno uključio i u samo prikupljanje uzoraka”, kaže Marija Iković.
Izvor: Dan










