Vjetar u leđa dala im je odluka Upravnog suda kojom se poništava Vladina odluka o javnom interesu za ovaj projekat. Mještani taj potez pozdravljaju, ali ostaju oprezni i traže konkretno rješenje, da se njihova sela zaobiđu i tako izbjegne šteta na privatnim posjedima i prirodi.
Iako razdvojeni kanjonom rijeke Komarnice, sela Duži i Brezna spaja isti problem – kako ubijediti Vladu i privatnog investitora kompaniju “Alkazar Enerdži” da kroz njihova sela ne prolazi elektroenergetski dalekovod. U njihov prilog ide nedavna persuda Upravnog suda.
"Poništenje odluke Vlade o proglašenju javnog interesa znači da je građevinska dozvola, koju je izdalo Ministarstvo urbanizma, a koja je po nama takođe nezakonita i na koju smo se mi žalili, mislim da je u ovom momentu ništavna", kazala je Vesna Radojević iz Građanske inicijative „Spasimo Brezna“.
Na osnovu presude osporavaju i proces eksproprijacije zemljišta za dalekovod i pristupne puteve. Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine napominju da su rješenja i odluke vezane za projekat donešene u skladu sa zakonom. Ističu i da je trenutno u toku izviđajni postupak.
"Građevinska inspekcija u ovom trenutku nije u mogućnosti da iznosi detaljnije informacije o konkretnom slučaju. Nakon sprovedenog nadzora i utvrđivanja svih relevantnih činjenica, Ministarstvo će blagovremeno informisati javnost o nalazima inspekcije, kao i o eventualnim mjerama koje će biti preduzete u skladu sa zakonom", kažu u Ministarstvu.

U selu Duži nisu protiv izgradnje, ali insistiraju da dalekovod zabiđe selo.
"Iza onog brda nema niti jednog objekta, a imaju sve pristupne puteve. A na ovim imanjima mi možemo da pravimo kuće, vikendice, bungalove, ugostiteljske objekte da se snalazimo. Mi smo se snalazili od pamtivijeka, ova nas je zemlja hranila, nije neka druga", navodi Goran Pavićević iz sela Duži.
Sa druge strane kanjona Komarnice, u selu Brezna, osporavaju proširenje trafostanice, koja bi u tom slučaju bila i međunarodno elektroenergetsko čvorište. Kažu da postojeća trafostanica nije bezbijedna.
"Postojeća mala trafostanica, koja je tamo već desetak godina tone i propada. Nekoliko puta je sanirana bezuspješno. Ukoliko bi došlo do realizacije ovog projekta u Breznima, kompletno selo i region bili bi pretvoreni u tešku industrijsku zonu ka tom čvorištu", naglasila je Radojević.
Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema istuči da bi proširenje postojeće trafostanice u Breznima predstavljalo dugoručnu investiciju u elektroenergetsku infrastrukturu države.
"Naime, proširenje trafostanice Brezna, omogućiće smanjenje tehničkih gubitaka električne energije za oko 13 GWh godišnje, što sa aktuelnim cijenama na tržištu električne energije znači godišnju uštedu od nekoliko miliona eura. Istovremeno, očekuje se smanjenje emisija ugljen-dioksida za približno 6.000 tona godišnje", kažu iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema.
Radojević kaže da su mještani Brezana podnijeli žalbu Evropskoj banci za obnovu i razvoj, kao i više krivičnih prijava vezano za projekat.










