On je u okviru javne rasprave o tekstu Nacrta zakona o izgradnji objekata, ovaj predlog iznio nadležnima u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ali su oni to odbili uz konstataciju da građevinski inspektori kontolišu nepravilnosti na terenu.
Inspekcija bez rezultata već 20 godina
Da oni to ne čine, smatra Lunji, i kaže da je situacija takva već 20 godina, i da se tu treba nešto učiniti.
“Nevjerovatno je da pominju inspekciju, jer iskustvo pokazuje da u poslednjih 20 godina nijesu funkcionisali kako treba. Ako dođeš na gradilište, a nadzorni organ nije tu 15 dana, ti moraš da reaguješ, a do sad nije niko reagovao. A radilo se na hiljade objekata. Tu ima dosta korupcije, jer su velike pare u pitanju i to nije samo kod nas tako, nego svuda gdje ima puno gradnje”, navodi Lunji.
Kaže da ima dosta modaliteta da se izbjegne veza između investitora i nadzora.
“Za investitora nije interes da skupo plati nadzor, već što jeftnije. Kod nas su ljudi uvezani. Treba da se nađe modalitet da se prekine taj link, ali je pitanje ima li volje”, kazao je Lunji.
Da volje očito nema, pokazuje i to što je nadležnima dovoljno da investitor bude taj koji će “u toku građenja objekta da obezbijedi vršenje stručnog nadzora”.
“Sugestija da se ovo promijeni pala mi je na pamet kada se nedavno desio zemljotres u Turskoj. Oni su imali sličan zakon kao mi, ali su uočili da ima mnogo korupcije jer su investitori davali novac ljudima koji su imali zadatak da rade nadzor. To se dešavalo kad su u pitanju stanovi za prodaju, je im je cilj da prođu što jeftinije i što brže da prodaju stanove. Međutim, 2019. godine je to izmijenjeno pa nadzor određuje opština preko sistema nasumičnog obodabira”, pojasnio je Lunji i rekao da tako nešto može da se uvede i kod nas.
Vlada ne želi da napravi pomak
Iz resora kojim rukovodi Ana Novaković – Đurović, promisliće o drugoj Lunjijevoj ideji koju je iznio tokom javne rasprave: da u Zakon uvrste obavezu izvođača građevinskih radova da proces izvođenja radova foto-dokumentuje i napravi video zapis.
Lunji svoju ideju obrazlaže činjenicom da je građevinska knjiga u današnje vrijeme zastarjela.
“Ideju sam dobio jer sam kao projektant često u prilici da na gradilištu uočim propuste koji se dešavaju. Zakon je takav da dozvoljava da nadzor ne mora da bude stalno prisutan na gradilištu, pa nadzorni inženjer veoma rijetko dolazi. Kad pitam investitora kad je nadzor tu, on odgovori jednom u 15 dana. To je dug period da nema pokrivenosti procesa gradnje”, upozorava Lunji.
Nakon toga, ističe, čovjek koji provjerava kako teče gradnja dođe i upiše jednu regenicu u građevinski dnevnik.
“Kad se sve završi, ne postoji rekonstrukcija procesa gradnje. Tu ne mislim na male, već na velike objekte gdje su investicije ozbiljne, ali i problem mogu biti ozbiljni. Onda sam došao na ideju da iskoristimo razvijene tehnologije”, naveo je Lunji.
Kazao je da će se na ovaj način izvršiti pritisak i na one koji grade objekte jer će imati na umu da u narednom period taj snimak može da se pregleda.
“Za kupce stanova je lako da se uvjere u kvalitet na taj način. “Time – laps” je tu jako važan jer snimak gradnje od 24 sata možete pregledati za tri minuta. Ovo je odlično za uočavanje propusta, jer postoji video zapis za svaku zgradu pa se vidi kako je rađena. Tu se uoči kako su radili stubove i onda se vidi da li ima dovoljno armature i kako je postavljena. Takođe, postojao bi foto album i sve bi bilo dokumentovano”, zaključuje Lunji.
Okruglim stolovima tokom kojih su se iznosile primjedbe i sugestije vezane za Nacrt zakona o izgradnji objekata, prisustvovalo je ukupno 171 osoba.
“Pisane primjedbe poslala su 43 pravna lica i 22 fizička lica. Ukupno je izjavljeno 642 primjedbe. Primjedbe nijesu bile konceptualnog već pojedinačnog karaktera i najveći broj njih odnosi se, uglavnom, na uslov upotrebe objekta, institut glavnog državnog arhitekte, privremene objekte, obavljanje djelatnosti”, piše u dokumentu, objavljenom na sajtu Vlade.
