U kvartu „Rudo polje“ stanari ga, čini se, znaju dobro. Dvanaestogodišnji Rom predstavio nam se kao Suad. Kao i većina Roma, Suad je vedrog duha. Raspoložen za razgovor.
Onogošt: Otkad prosiš?
Suad: Ima 3 godine.
Onogošt: Kako si počeo?
Suad: Pa moj drug me tada pozvao da pođem sa njim da prosim, kazao mi da može da se zaradi i tako je počelo.
Onogošt: Sa kim živiš, znaju li ti kući da prosiš?
Suad: Zna tata, moram da prosim, on je bolestan i ne može da radi. Imam još dva mlađa brata.
Onogošt: Prose li i oni?
Suad: Ne, ja im ne dam. Kažem im da to nije dobro, ali ja moram.
Onogošt: Gdje je sad tvoj drug koji te je nagovorio da prosiš?
Suad: Pošao za Njemačku.
Onogošt: Koliko zaradiš od prosjačenja?
Suad: Pa dobro, oko 150 eura za mjesec.
Onogošt: Zašto si ovdje, u ovom kvartu?
Suad: Pa u centru mi brani policija, moram tu.
Onogošt: U gradu ima još tvojih vršnjaka koji prose, poznaješ li ih, radite li to zajedno?
Suad: Znam ih sve, ali ja ovo samo za sebe radim. A jeste Vi inspektor?
Onogošt: Ne, novinar.
U Nikšiću je prosjačenje svakodnevica. Maloljetnici, čak i mnogo mlađi od Suada, viđaju se u svakom dijelu grada. Uglavnom su u grupama.
U Defendologija centru Crne Gore, NVO koja se, između ostalog, bavi problematikom maloljetničkog prosjačenja , za portal Onogošt kažu da su dosad evidentirli oko 15 maloljetnika, od koji sedmoro svakodnevno prosi na ulicama grada, dok ostali povremeno.
Oni skreću pažnju na to da je prosjačenje maloljetnka posebno opasno ukoliko se maloljetno lice ekonomski eksploatiše i tjera na prinudno prosjačenje izopštavajući dijete iz redovnog školskog sistema.
„Ovaj problem predstavlja društvenu devijaciju koja sa sobom može da nosi niz opasnosti koje mogu bitno narušiti sveopšti razvoj djeteta. Vrlo unosan posao na račun djece, ostvaruju najčešće punoljetna lica, nerijetko roditelji koji upotrebljavaju različite metode pozivajući se na unaprijed smišljenje izgovore, bolest djeteta, prodavajući predmete bez vrijednosti. Nije rijedak slučaj da se u svrhe prosjačenja koriste djeca starosti svega nekoliko mjeseci života koja su izložena jakom suncu ili hladnoći, često izmorena do te mjere da im ne smeta buka i preglasna muzika u ugostiteljskim objektima“, navode u toj NVO.
Upozoravaju da problem prosjačenja zavređuje značajnije napore svih organizacija, državnih organa i cjelokupne zajednice.
„Naše sažaljenje nekada je toliko jako da podlegnemo milostinji i moljakanju djeteta koje nam traži novac, vrlo često puneći džepove “makroima” koji tu djecu drže van školskog sistema, gladnu, neispavanu i iskorišćenu. Članovi Defendologija centra zabrinuti su brojem djece koja su žrtve prosjačenja, ali i neaktivnostima nadležnih organa na suzbijanju ove štetne pojave kod djece“ zaključujU u toj NVO.
