To je sinoć u Gradskoj kući na promociji pomenute knjige Gojka Kneževića kazala direktorica JU Muzeji i galerije Nikšić Vesna Todorović.
Knjiga „Tragovima života“ kroz 59 reportaža, 130 fotografija i na 170 strana, kako se sinoć moglo čuti, predstavlja dragocjeno iskustvo o arheološkim lokalitetima i kulturnom materijalnom i nematerijalnom nasleđu Crne Gore o kojima je Knežević pisao tokom četiri i po decenije novinarske karijere. Izdavači knjige su JU Muzeji i galerije Nikšić, Polimski muzej iz Berana i Velička biblioteka.
„Mjesta o kojima je riječ u ovoj knjizi su Andrićevi znakovi pored puta iz priče o mladiću koji, pošto se izgubio u šumi, sjekirom zasjeca znakove u stabla pokraj puta kako bi se mogao vratiti na pravi put. Taj mladić je oličenje čovjekove sudbine i potrebe da se za sobom ostavi trag, iako znakovi koje ostavljamo iza sebe neće izbjeći sudbinu svega što je ljudsko“, kazala je Todorović.
Arheolog Nikola Borovinić, istakao je da je Crna Gora bila naseljena milenijuma i da je Knežević to u svojim pričama zabilježio.
„Ono što je Gojko radio, nažalost, ga čini, jednim od rijetkih novinara u Crnoj Gori koji se posvetio tom dijelu novinarstva i izvještavanju o kulturnoj baštini. Druga stvar koja mi je privukla pažnju jeste kontinuitet njegovog rada, odnosno istrajnost, dugostrajnost i napori koje je uložio da izvještava o kulturnoj baštini“, poručio je sinoć Borovinić.
Geograf i demograf, profesor Filozofskog fakulteta, Miroslav Doderović, koji je napisao predgovor za knjigu, kazao je da svaka reportaža nudi obilje podataka o Crnoj Gori.
Svi lokaliteti, prema riječima Doderovića, govore da je Crna Gora značajna arheološka destinacija koju treba promovisati, te da Gojkovi tekstovi predstavljaju dragocjeno iskustvo o tim arheološkim lokalitetima.
U knjizi „Tragovima života“ nalazimo izuzetne osvrte na arheološko otkriće Crvenu stijenu, koja od 1954. godine, prema riječima Doderovića, predstavlja jedan o najznačajnijih lokaliteta u ovom dijelu Evrope. Pored Crvene stijene izdvaja i Vrbičku pećinu nedaleko od Nikšića.
Knažević se bavio i antičkim nasleđem na prostoru Gornjeg Polimlja i arheološkim lokalitetima koji su tu prisutni. Doderović ističe da je Knežević pisao o crkvenom, urbanom i duhovnom nasleđu Crne Gore. Izdvaja reportažu o nastanku Šavnika.
„Autor se vrlo vješto i uspješno osvrnuo na postanak Šavnika i konstatuje da je 1861. godine na satavcima tri rijeke, među padinama Sinjajevine, Durmitora i Vojnika buntovnik iz Bjelopavlića pop Luka Đurović sagradio prvu kuću i da nije slutio da je udario temelje nove varoši Šavnika“, rekao je Doderović.
Govoreći o nematerijalnom nasleđu, Doderović izdvaja reportažu o Sokolskom društvu u Nikšiću koje je formirano 1926. godine i bilo jako razvijeno.
„Ovdje ima značajnih reportaža koje govore o urbanom razvoju Nikšića, koje govore o kulturnom doprinosu. Imamo i tekstove o crkvenom horu, koji su jako interesantni i koji se vežu za Nikšić. Govore nam kako je išla duhovna obnova našeg naroda posle 90-ih godina i kako su neke institucije, koje su funkcionisale u Nikšiću prije rata, polako počele da obnavljaju svoju aktivnost posle 1990. godine...“, naveo je Doderović.
On je kazao da knjiga otkriva da u Nikšiću ima 16 spomenika koji obilježavaju nacionalnu istoriju do Prvog svjetskog rata, dva spomenika koji se bave Prvim svjetskim ratom, 224 koji se bave NOB-om.
„Iako je Prvi svjestki rat i naša nacionalna istorija jedna sjajna oslobodilačka epopeja, ona u spomeničkom nasleđu to uopšte ne pokazuje. Nego, naprotiv, četiri godine su obilježene sa 224 spomenika, a prethodni vjekovi sa 16 spomenika. Gojko zaista umije da koristi statističku aparaturu, umije da da brojke da mi uporedimo... Mi ćemo vidjeti da Gojko daje zaista sažete informacije...“, kazao je Doderović.
„Mi od reportaže o nekom važnom političkom, istorijskom, etnološkom događaju saznajemo koliko je Gojko uočavao kulturne kodove, poruke koje su u dubini našeg naroda i zaista vrijednost ove knjige da možemo da se osvrnemo na neke događaje iz novije istorije i vidimo razmišljanja uglednih javnih i kulturnih radika i da zaista vidimo da je naša kultura najveći gubitnik tranzicije. To naše posrtanje na kulturnom i duhovnom planu nije nešto što traje od juče, već to ima dužinu nekoliko decenija“, konstatovao je Doderović.
Autor knjige zahvalio je prisutnima na podršci.
„Vaše prisustvo doživljavam kao prijateljsku podršku za ono što sam 48 godina kao novinar i kao čovjek sa vama dijelio, i ljepotu i tegobu života u ovom našem lijepom gradu“, poručio je Knežević.
Moderatorka promocije bila je Svetlana Tomić. Promociju knjige "Tragovima života", organizovala je JU Muzeji i galerije Nikšić, u okviru decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene.
„Tragovima života“ je četvrta knjiga Gojka Kneževića. Iako je zvanično odložio novinarsko pero, Knežević je odlučio da dio reportaža i intervjua objavi u knjigama “Ljudi pomena vrijedni”, “Neobični među nama” i “Susreti i riječi”. Da na tome neće stati poručeno je sinoć, kada su najavljene nove knjige.
