Dedović je tim povodom kazao da su poslednji parlamentarni izbori jasan pokazatelj mišljenja građana o NATO integracijama.
„ Poslednjih desetak godina građani su imali priliku da se informišu, edukuju i formiraju svoje stavove. Svako ko je htio da imam informaciju on je već ima, na osnovu nje je formirao stav i iskazao ga je na prošlim izborima. Mislim da su građani rekli šta su imali po pitanju članstva u NATO na nedavnim parlamentarnim izborima zaokruživanjem željene liste od 17 ponuđenih”, objašnjava Dedović i zaključuje tu odluku što prije treba da donesu predstavnici građana u Parlamentu.
Ipak, kako je zaključio, iako je jasan stav većine građana o članstvu u NATO, smatra da javna debata o značaju učlanjenja ne smije da se prekine, zbog čega je i organizovana aktivnost „Uz kafu o integracijam.
“ Ovo je nov i interesantan koncept u cilju jačanja javne debate na temu NATO integracija. Četrdeset pripadnika različitih oblasti u nikšićkoj zajednici imali su priliku da se susretnu i razgovaraju sa donosiocima odluka”, naglasio je Dedović.
I u lokalnoj vlasti smatraju da je javna debata o integracijama neophodna.
“ Mi smo uvijek spremni da podržimo ovakve događaje. Ovo pitanje treba da bude transparentno, ima ljudi koji su protiv člantsva, imamo većinu koja je za članstvo i dobro je da se sučeljavaju mišljenja. Kod nas u Crnoj Gori ne vjerujem da je neko nekog ubjedio u suprotno, ali makar da se čujemo”, istako je predsjednik opštine Nikšić, Veselin Grbović.
Ambasador Poša smatra da je evidentno da su građani zainteresovani za Nato integracije.
“Cio proces pridruživanja NATO teče kako je i predviđeno i kako treba. Ja smatra da sredinom naredne godine ovaj proces može da se završi ratifikovanjem svih članica NATO”, kazao je Poša i podsjetio da će Mađarska od januara biti kontakt zemlja sa NATO-m.
Aktivnost je organizovana u Sportskom centru, a bila je tako zamišljena da su razgovoru učestvovala 32 predstavnika lokalne zajednice, 4 odbornika, 4 privrednika, 4 predstavnika NVO, 4 predstavnika medija, 4 studenta, 4 srednjoškolca, 4 direktora srednjih škola i 4 predstavnika lokalne samouprave.
