U toj Fonaciji kažu da ljudi žive u nedostatku hrane pa se javila opravdana potreba za otvaranja Narodnih kuhinja u skoro svim većim gradovima.
"Socijalno ugroženim treba hrana, a na drugoj strani se velika količina hrane baca, koja bi mogla biti iskorišćena za ishranu. Ništa se ne radi da se iskoristi ovaj potencijal", navedeno je u saopštenju.
Dodaju da je rasipanje hrane problemCrne Gore. Socijalnih prodavnica, u kojima bi bilo moguće, prema broju članova porodice, količinski dobiti besplatno, osnovne životne namirnice i higijenska sredstva i dalje nema, kao ni besplatne užine za djecu koja su socijalno ugrožena, kao mjera umanjenja siromaštva, za šta se Banka hrane zalaže od 2010. godine.
Država, napominju u Fondaciji Banka hrane, ni u vrijeme korona krize nije uvela nove servise podrške socijalno ugroženima, niti je olakšala sticanje prava na korišćenje postojećih.
"Odavno je konstatovana ozbiljna pojava ciklučnog siromaštva što ipak nije uslovilo sistemsku podršku porodicama koje žive u nemaštini. Njihova djeca i dalje odustaju od školovanja zbog siromaštva, pa danas siromašna djeca su skoro pa izvjesno su siromašni roditelji sjutra. Osim ovog javljaju se i mnogi drugi problemi koje su posledica života u siromaštvu. Jednoroditeljske porodice lišene alimentacije i dalje kubure sa istom problemima nedostatka sredstava za život i nemogućnosti da koriste servise socijalne zaštite, jer nisu korisnici socijalne pomoći. 35 odsto jednoroditeljskih porodica se nalazi u zoni siromaštva. Penzioneri najveći dio svoje panzije koriste za održanje uglavnom narušenog zdravlja jer država nema mehanizme da im pomogne u nabavci neophodnih ljekova i prioritetnim ljekarskim pregledima. Njihova ishrana je jednolična i ne zadovoljava potrebe ljudi u ozbiljnim godinama. Kod nas, ne postoje socijalne penzije, kao mjere zaštite životnog standarda najstarijih građana koji žive u nemaštini", ističe se u saopštenju.
U Banci hrane napominju da se 43 odsto nezaposlenih nalazi u zoni siromaštva, nemaju nikakvu pomoć sistema što govori o socijalnoj nepravdi.
"Korisnici socijale grcaju u nemoći da se prehrane, plate obaveze od izuzetno niske pomoći države. Samo ove navedene kategorije ljudi čine trećinu stanivnika Crne Gore za koje država nema interesovanje da im pomogne. Socijalno ugroženi su uglavnom stambeno neobijezbijeđeni, a imamo više stanova nego porodica u Crnoj Gor, što govori koliko smo država socijalno pravedni", navodi se, između ostalog, u saopštenju.
U Fondaciji naglašavaju i da je prirodni priraštaj u većini opština negativan, a da 70 odsto mladih želi da napusti državu.
Dodaju da je u budžetu za 2022. godinu za materijalno obezbjeđenje porodice, umjesto 13,8 miliona koliko je iznosilo u 2021, opredijeljeno 12,5 miliona eura, što je smanjenje od 9,83 odsto.
"Ipak za putovanja, koktele, gorivo, telefone Ministaratvo finansija je u budzetu izdvojilo 20 miliona koje će koristiti državni sluzbenici i ministri. Razlika u prioritetima je očigledna", konstatuje se u saopštenju.
Oko 40 odsto stanovništva Crne Gore bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, pokazali su podaci Evropskog instituta za statistiku (EUROSTAT) za 2020. godinu.
"Kada se uporedi koliko ljudi prima novčanu socijalnu pomoć koja se kreće od 70,43 eura za jednu osobu do 133,90 za porodicu sa pet ili više članova, sa ukupnom brojem ljudi koji žive u riziku od siromaštva, vidi se koliko ima onih koji ne ostvaruje prava na novčanu socijalnu pomoć, što govori o socijalnoj nepravdi", dodaje se u saopštenju.
U Banci hrane smatraju da od programa “Evropa sad “najugroženiji stanovnici Crne Gore: nezaposleni, korisnici socijalne pomoći i penzioneri nemaju ništa.
Dječiji dodatak, kako kažu, nakon šeste godine prima samo trećina djece koja žive u nemaštini.
"Za socijalno ugroženu djecu dječiji dodatak bi morao biti neuporedivo veći jer od njega bi djeca trebalo da zadovolje ono što druga djeca imajju: hranu, obuću, odjeću, školski pribor, udžbenike nakon OŠ, prevoz… ukoliko im država ne može obezbijediti servise koje bi zadovoljili njihove osnovne potrebe koje spadaju u ostvarenje osnovnih ljudskih prava", navodi se u saopštenju.
U Fondaciji se pitaju zašto država ne osnuju Fond za školovanje djece iz socijalno ugroženih porodica.
"Ima li išta preče od umanjenja siromaštva djece i brige za njihovu budućnost u Crnoj Gori? Socijalne kartone imamo, ali se oni ne koriste kako treba, što je počena tačka za otklanjanje problema. I dalje ima zloupotreba u ostvarivanju socijalnih prava, što je trebalo biti onemogućeno socijalnim kartonima. Institucije moraju imati međusobnu komunikaciju da bi imali jedinstvenu nacionalnu socijalnu sliku. Strategija za borbu protiv siromaštva je neophodna i vremena za odlaganje, nema", poručuju u Fondaciji Banka hrane.
