Spajić je rekao da 2021. godine niko maltene nije vjerovao da će prosječna plata biti 1.000 eura. Danas, kako je rekao, jasno je da je ostvaren veliki uspjeh.
Kako je kazao, treba obratiti pažnju na tekući deficit. Premijer ističe da imamo tekući suficit i je to najvažnije za državu.
"To je kada od svih prihoda oduzeme tekuće troškove. Ne uključujući kapitalne projekte. Mi smo do 2020. godine imali tekući suficit, to jest, imali smo rezultat iznad nule. To se dešavalo kada je podignuta, u dva slučaja, opšta stopa PDV-a. Tada i nikada više. A zamislite razliku kada za posljednje četiri godine imamo tekući suficit", rekao je Spajić.
Tok suficita je bilo, kazao je, iako je 43. Vlada povećala neproduktivne troškove. Rezultat za 2023. godinu rezultat je ranijeg perioda, kada je napravljen rez i radikalna reforma javnih finansija.
Kako je istakao, tekući deficit je potpuno pod kontrolom. Ako imate tekući suficit, državi ništa ne fali, dodaje.
"Ako nas neko prozove, lično ću da se javim i kažem da državi ništa ne fali. Tekući suficit je zlatno pravilo. U teoriji, mi možemo da budemo dio Eurozone odmah po članstvu u EU. Zbog nove filozofije. Mi već ispunjavamo Mastriške kriterijume", rekao je Spajić.
On je naglasio da pamti sve detalje, pa je jasno da smo zbog nedostatka hedžinga kada je počelo povlačenje kredita za izgradnju auto-puta država izgubila 200 miliona. Da su poslušani njegovi savjeti u vremenu kada je o tome odlučivala ranija vlada, dodao je, ishod po državu bio bi znatno povoljniji.
"Zbog svega što sprovodimo, cijela Vlada, mi držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore. Tu liniju ne damo, ta linija se zove tekući suficit. To je vrlo praktičan koncept. To nije mitsko biće, nego realnost a posebno za državu koja nema monetarnu politiku. Kada nemate svoju politiku, fiskalna politika vam postaje sve", rekao je premijer.
On je kazao da jer BDP od januara 2021. godine skoro pa duplirati iduće godine.
"Iduće godine možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a. Broj stanovnika nije porastao, kako se duplirao? Realnim rastom. A smanjili smo potrošnju", istakao je Spajić.
Kako je rekao, znanje i petlja se pokazuju kada se ne smanjuju plate i penzije a smanjuju se neproduktivni troškovi.
"Neće moći stvari da se mijenjaju preko noći, nažalost. Mora da se mijenja i svijest svih nas", navodi Spajić.
Čak 250 miliona starih dugova vraćeno je iz prihoda.
"Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo nulu. Nama treba agresivan rast, smanjenje duga, porast plata i penzija", kazao je Spajić.
Kako je rekao, možda niko smanjio dug kao mi u Crnoj Gori, 45 procentnih poena bruto.
"Na tekući suficit Crna Gora treba da se navikne. I da se navikne da saldo nije nula", kazao je premijer.
Nama je, kako je rekao, potrebno da vratimo 820 miliona eura starih dugova.
"Ova godina je optimističnija nego naš budžet. Ova godina kaže da smo vratili 250 miliona starih dugova tekućim prihodima. To se dešava prvi put. Saldo više nije nula, saldo je pozitivan", kazao je Spajić.
Premijer kaže da moramo da dignemo našu instrastrukturu, koja je loša.
"Nama je potrebno da unaprijedimo naše škole, puteve, bolnice....", kazao je.
Spajić navodi da su se odlučili za konzervativan pristup, što ostavlja prostor za ozbiljne prihode i rast.
On je rekao da ranija vlada nije ni imala fiskalnu strategiju, a kamoli da se priča o rizicima.
"Mi stojimo iza naše politike i naših riječi", kazao je premijer.
Predviđeni novi investicioni ciklusi
Ministar finansija Novica Vuković je rekao da su predviđeni novi investicioni ciklusi.
"Ograničavanje infaltornog pristika je prioritet. Glavni pokretači ekonomskog rasta su lična potrošnja domaćinstava, veči investicioni ciklusi, kapitalni projekti, intenziviranje evropskih integracija", kazao je Vuković.
Kako je rekao, kroz kapitalna izdvajanja planirano je preko milijardu eura, a važan izvor biće Plan rasta EU za zapadni Balkan. U srednjem roku, stopa ekonomskog rasta se procjenjuje od 2024. do 2028. godine 3,8 odsto, objašnjava.
Sektor javnih finansija takođe bilježi rast. Za potrebe PIO, dodaje, planirano je 707 miliona i obuhvataju redovna tri usklađivanja u idućoj godini.
Za potrebe sektora obrazovanja i nauke, istakao je, predviđene su znajačajne novine i izdvajanja. Kapitalni budžet u 2025. godini je 280 miliona eura, to jest, 15 odsto više nego ove godine.
Kako je rekao, novo zaduživanje planira se radi servisiranja dugova države, i kapitalne projekte.
Pominjalo se 2,3 milijarde kao novo zaduživanje, rekao je, ali bez detaljne analize.
"Da jasno komuniciramo ove stavke, da ne bude zabune. Nedostajuća sredstva za 2025. godinu, kada govorimo o dugovima iz ranijih perioda, bez kamate, su 820 miliona. Imamo i kapitalne projekte", rekao je ministar.
Vuković je rekao da se ove godine dio dugovao vraćao iz tekućih prihoda. Sve to, omogućilo je zaduženje do 900 miliona, ali ne mora toliko, kaže on.
"Govorimo ne o potrebama za milijardu i 140 miliona, koliko je potrebno da se sve finansira, nego 900. Dvije milijarde i sto miliona je za period 2024. do 2027. godine. Vođeni naprijed i strateški posmatrajući sve obaveze", rekao je Vuković.
On je objasnio da angažovanja za poslanike i troškova po tom osnovu ostavlja parlamentu.
Ministar je rekao da je budžetska inspekcija nezavisna o svom radu, kao i da je to struktura čije kapacitete treba znatno jačati.
Šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac rekao je da posljednjih mjeseci imamo manje stope inflacije, nego što je to slučaj u nekim zemljama EU i Eurozone.
Država se, kako je rekao, neće zadužiti 2,3 milijarde naredne godine.
Najava konferencije
Kako je saopšteno iz Vlade, prezentacija će biti održana u Naučno-tehnloškom parku Crne Gore.
Medijima će se obratiti i šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić i generalni direktori u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić i Bojan Paunović.
