Studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a osamdesetih godina bila je aktivna u Ljubljanskoj školi psihoanalize. Radi kao istraživačica na Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani i kao profesorka na Birkbek koledžu u Londonu. Gostujuća je profesorka na Londonskoj školi ekonomije i političke teorije. Godine 2017. izabrana je za članicu Slovenačke akademije nauke.
Autorka je više knjiga, od kojih su najznačajnije: „(Per)verzije ljubavi i mržnje“ (Psihopolis, 2014 [1998]), „On anxiety“ (2004), „Tiranija izbora“ (Arhipelag, 2014, [2010]).
Zašto nas izbor ispunjava strepnjom?
Da li nas je mogućnost neprestanog izbora učinila srećnijim?
Na osnovu čega biramo?
Da li umjesto nas bira neko drugi?
Da li smo zbog obilja svakodnevnih izbora odustali od najvažnijih izbora u našim životima?
Kako je ideju izbora zamijenila tiranija izbora?
Renata Salecl, čuvena profesorka vodećih britanskih univerziteta, u izvrsno napisanoj knjizi „Tiranija izbora“ pokazuje kako je izbor postao ključno obilježje modernog života: od supermarketa do identiteta, od porodice od politike, od kulture do interneta, od privatnosti do knjiga za samopomoć, od vlastitog životnog stila do opsesije životima slavnih.
Knjiga „Tiranija izbora“ prevedena je na više od deset svjetskih jezika i izazvala je ogromno interesovanje čitalaca u zemljama u kojima je objavljena. U kritici se kaže da je to najuticajnija knjiga koja se pojavila posle „Doktrine šoka“ Naomi Klajn.
Istražujući različite mehanizme izbora, Renata Salecl pokazuje kako je inflacija izbora potisnula patos slobode pretvarajući se u izvor tjeskobe, nezadovoljstva i nesigurnosti. Opsjednuti svojim ličnim izborima, veoma često ne primijećujemo „kako oni uopšte nijesu lični, već na njih silno utiče društvo u kojem živimo”.
Odlomak
„Prije deset godina francuski je teoretičar prava Pierre Legendre predvidio katastrofu: „Ne razumijemo da je ono što leži u srcu ultramoderne kulture jedino pravo, da ta stopostotno evropska ideja sadrži dio atomske veze, čija dezintegracija sa sobom nosi rizik sloma simboličkog za one generacije koje tek dolaze.“ Pozivajući se na psihoanalizu, Legendre ističe da ulaz subjekta u jezik uključuje čin odvajanja. To se odvajanje isprva može shvatiti kao odvajanje djeteta od svog prvobitnog njegovatelja (obično majke), ali takođe uključuje internalizaciju zabrane kroz govor – drugim riječim, kroz kulturni prenos zakona. Osim toga, svako odvajanje uključuje odvojenost, jaz, predstavu praznine. Zbog toga čina odvajanja društvo i subjekt treba da pronađu način da se nose da kategorijom negativiteta.“
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
