To je pokazala analiza tržišta rada sprovedena u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i na Kosovu.
Da bi region na adekvatan način odgovorio “zelenoj tranziciji”, hitno su potrebne reforme u oblasti obrazovanja i školstva, poručuju organizatori konferencije „EduEnergy 2.0: Towards shaping the future of renewable energy transition in the Western Balkans “, koja će se 30. oktobra održati u Budvi.
Analiza tržišta rada ukazuje da će se u Crnoj Gori do kraja 2030. otvoriti preko 1.700 radnih mjesta u oblastima obnovljivih izvora energije, od čega će najviše zaposlenih biti potrebno u sektoru energije koja se dobija od sunca.
Kako obrazovanje i osposobljavanje može odgovoriti na promjene na tržištu rada koje će biti izazvane zelenom tranzicijom i sve jačim uvođenjem obnovljivih izvora energije, pitanje je na koje će odgovor pokušati da daju učesnici Konferencije posvećene “zelenoj budućnosti” Blkana.
Na skupu se očekuje prisustvo predstavnika obrazovnog sektora iz regiona Zapadnog Balkana – ministarstava obrazovanja, enegetike, državnih agencija za stručno obrazovanje i kvalifikacije, privrednih komora, poslodavaca i škola.
“Značajan dio konferencije biće posvećen promjenama na tržištu rada koje se očekuju uslijed zelene tranzicije, potrebama obazovnog sektora za novim sadržajima koji se tiču obnovljivih izvora energije, te tome kako mladi biraju svoju karijeru i kako ih podstaći da izaberu obrazovne programe vezane za energetiku”, ističe za Radio Crne Gore direktorka međunarodne organizacije “Incijativa za reformu obrazovanja u Jugoistočnoj Evropi”, Tina Šarić.
Najavljuje da će na skupu koji organizuju u saradnji sa Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju GIZ, biti prezentovani i nalazi istraživanja o potrebama tržišta rada do 2030. na Zapadnom Balaknu koji pokazuju da će ovom regionu u narednih šest godina biti potrebno preko 27.000 radnih mjesta u oblastima obnovljive energije. Konferenciju će biti moguće pratiti i u online formatu https://www.erisee.org/6260-2/
Trenutno se energetski sektori u zemljama regiona oslanjaju uglavnom na ugalj kao izvor. Kosovo, Srbija i Bosna i Hercegovina su čak među prvih 10 zemalja svijeta po procentu energije koja se dobija iz uglja. Dok Crna Gora sa 39,8 odsto ima donekle bolje izbalansiranu energetsku sliku.
"Konferencija će dijelom biti usmjerena i na analizu postojećeg stanja te identifikovanje daljih potreba", navodi Šarić.
Dodaje da mladi, ali i odrasli, nedovoljno znaju o zelenoj tranziciji, pa se počelo raditi na uvođenju tih tema u postojeće nastavne planove i programe, kao i na uvođenju novih obrazovnih programa koji su potrebni za dalji razvoj obnovljivih izvora energije.
“Kada se radi o ovako velikom zaokretu, o zelenoj tranziciji, svi segmenti društva trebalo bi da budu uključeni, na onim nivoima za koje su ovlašćeni – donosioci odluka kod izglasavanja i predlaganja zakona i strategija koje su usmjerene na obnovljive izvore energije te adekvatne mehanizme kojima će se isti moći implementirati; nevladine organizacije prilikom lobiranja za optimalna rješenja i ukazivanja na potencijalne probleme; intelektualci za ukazivanje na učinke različitih izvora energije te pronalaženje novih, još boljih i održivijih rješenja; obrazovni sektor u stvaranju nove generacije mladih koji su svjesni novih izvora energije te spremni odabrati zanimanja koja ih promovišu; kao i u podršci odrasloj populaciji u nadograđivanju svojih vještina kako bi mogli odgovoriti na nove potrebe na tržištu rada – svi imaju svoju, važnu, ulogu u ovom procesu”, zaključuje Šarić.
