Tako je, kažu, prvih dvadeset godina ovog stoljeća u Crnoj Gori godišnje umiralo između 60 i 100 osoba.
"Najviše u ovom stoljeću zvanično po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) 110 osoba su umrle od kancera dojke 2015. godine, dok najnoviji nezvanični podaci govore da su 2019. godine umrle 123 osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003. godine, a to su 62 osobe", istakli su oni.
Interesantnost za javnost iz Statističkih godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009 i 2011. godina, iz razloga jer su sve umrle osobe te dvije godine bile ženskog pola.
"Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi - izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine u cijelom svijetu obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja", naglašavaju oni.
Stoga je, ističu, važno na vrijeme otkriti bolest.
"Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa", objasnili su iz CDPR.
Ako ste u menopauzi, samopregled, podsjećaju, treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.
"Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole", navode oni.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama, kako objašnjavaju, su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.
"Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga - onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči", kazali su iz CDPR.
Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
"Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol", kažu oni.
Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su:
1. osobe - žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.
