Opcija su solarni i vjetro-parkovi, ali Vlada ne odustaje ni od riječnih potencijala stabilnih izvora energije. Visoko na listi prioriteta već godinama je i projekat Hidroelektrane Komarnica. Ipak, nije se daleko odmaklo, jer civilni sektor pruža jak otpor toj ideji.
Komarnica još teče cijelim tokom. Da tako ostane bitka je koju sa državom već četiri godine vode civilni sektor i ljubitelji prirode, jer Vlada u divljoj rijeci vidi veliki energetski potencijal.
Miljko Bulajić, protivnik gradnje HE Komarnica, ističe da se četiri godine kasnije i dalje bore.
"Komarnica je i dalje slobodna i ostaće slobodna, tako da smo na dobrom putu. I naš cilj u krajnjem je da kanjon Komarnice bude pripojen Nacionalnom parku Durmitor i stvaljen pod UNESCO zaštitu", kaže Bulajić.
Čini se da Komarnica pod UNESCO zaštitom nije u vizijama Vlade, jer je projekat hidrocentrale snage 172 MW označen krajem prošle godine kao jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor energetike.
"Hidroelektrana Komarnica nije samo energetski projekat – to je investicija u stabilniju budućnost. Treba da obezbijedi eneregtsku sigurnost, da doprinese smanjenju zavisnosti od uvoza električne energije i u krajnjem da dopinese procesu dekarbonizacije i dugoročne strategije koja podrazumijeva napuštanje uglja. Razumijemo i poštujemo zabrinutost dijela javnosti. Iskustva najrazvijenijih evropskih zemalja potvrđuju da se ovakvi projekti mogu realizovati uspješno, uz poštovanje najviših ekoloških standarda", ističe Zvjezdan Vujović iz Minstarstva energetike.
A upravo je na testu dobijanja ekološke saglasnosti već jednom pao projekat HE Komarnica. Sada je na popravnom, a komentari na predloženi elaborat očekuju se do sredine aprila.
Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine kaže da preliminarnih mišljenja i stavova Agencija nema.
"Jednostavno, ispoštovaćemo odluku stručne komisije za ocjenu elaborata. Ono što komisija kao predlog donese Agenciji, Agencijia će, shodno Zakonu o procjeni uticaja, postupiti po tome", naglašava Vlahović.
Dio kanjona Komarnice pod jezerom ili netaknut? Dok se čeka odgovor struke, svaka strana pravi svoju računicu.
"Radi poređenja, ako bismo uvozili energiju koja bi se proizvodila u Komarnici, to bi na godišnjem nivou bilo preko 30 miliona eura po tržišnim cijenama, što dovoljno govori koliko je ovakav projekat značajan za osiguranje energetske nezavisnosti Crne Gore", pojašnjava Vujović.
Bulajić s druge strane naglašava da, ako zadržimo kanjon i nastavimo kako smo krenuli, ne dobijamo puno.
"Međutim, ako u našem turističkom sektoru konačno budemo imali ljude od struke možemo dobiti jako puno, možemo razviti Šavnik što je naša ideja od samog starta. Možemo i te kako pružiti ljudima, kroz poljoprivredu i turizam, jednu svijetlu budućnost kakvu oni zaslužuju", ocijenio je Bulajić.
Kako navode iz Ministarstva energetike, neke od najrazvijenijih evropskih zemalja poput Norveške, Švajcarske, Austrije, dominantno se oslanjaju na hidroenergiju, uz maksimalno poštovanje ekoloških standarda. Tome treba, kažu, da težimo i mi. Isto tako, nije ni malo onih koji iz najrazvijenijih evropskih zemalja minulih godina daju snažnu podršku civilnom sektoru da Komarnica ostane onakva kakva jeste – divlja i slobodna.
