Kako je Radiju Crne Gore kazala šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u našoj zemlji Mina Brajović, Crna Gora se suočava sa cunamijem nikotinske zavisnosti, jer duvanska industrija promoviše veliki broj novih duvanskih i nikotinskih proizvoda kao manje štetne i manje toksične.
Ovaj slogan pogađa suštinu problema.
“Znači da duvanska industrija prodaje iluziju da je zavisnost moderna, bezazlena i da je to zapravo dio životnog stila. Ono što vidimo, jeste da duvanska industrija promoviše veliki broj novih duvanskih i nikotinskih proizvoda kao manje štetne i manje toksične. Ali, moramo da znamo da oni, ako su manje štetni, nijesu bezopasni. Radi se zapravo o proizvodima koji sadrže veliki broj toksičnih supstanci. Sadrže nikotin, teške metale, neka karbonilna jedinjenja, kao što je formaldehid, za koji se zvanično zna da je karcinogen”, navodi Brajović.
Ističe da posebno zabrinjava što duvanska industrija targetira najmlađe članove našeg društva, djecu.
“Važno je da uvijek ponavljamo da se radi o proizvodima koji izazivaju zavisnost. Znamo da su dizajnirani tako da kada ih ljudi koriste baš onako kako je to propisao proizvođač, ubiju 50% korisnika. Utiču na svaki organ u čovjekovom tijelu, skraćuju životni vijek za 10 godina i predstavljaju uzrok prijevremenog mortaliteta”, ukazala je Brajović.
Navela je da podaci SZO za Evropu pokazuju da je jedna od pet prijevremenih smrti povezana sa upotrebom duvana.
“Takođe, izazivaju veliki broj oboljenja srca, krvnih sudova, zatim moždani udar, karcinome i brojne druge bolesti. U Evropi je čak dvije trećine kancera pluća povezano sa duvanom. Trendovi su veoma zabrinjavajući. Tako je i u Crnoj Gori, gdje je zabilježeno višestruko povećanje konzumenata novih duvanskih proizvoda, sa nekih 2 do 3%, na 20%”, podsjetila je Brajovićeva.
Prema njenim riječima, opominje i podatak da preko 35% odraslih konzumira duvanske proizvode.
“Naši podaci govore da u Crnoj Gori, svake godine, premine 2.000 osoba, upravo zbog upotrebe duvana. To višestruko košta zemlju, ne samo zbog izgubljenih života i velikog obolijevanja, nego košta i novčano. Crna Gora godišnje gubi 7,3% svog društvenog bruto proizvoda. I zato je vanredno važno da se bez odlaganja izađe sa novim zakonom koji se odnosi na kontrolu upotrebe duvana i iznjedre nova, savremena rješenja, koja će prije svega potencirati zabranu upotrebe duvanskih proizvoda, ali i ovih novih duvanskih i nikotinskih proizvoda u zatvorenom prostoru. Takođe je veoma bitno da se zabrani upotreba ukusa. Treba strogo regulisati i način pakovanja ovih proizvoda, a njihovo reklamiranje svakako zabraniti. Ono na čemu zemlja posebno treba da radi jeste da mobiliše resurse i jača svoje kapacitete za pružanje podrške u smislu odvikavanja od pušenja”, preporučila je Brajović.
Istakla je da Crna Gora treba da nastavi dobrim putem, kada je riječ o povećavanju akciza na duvanske proizvode, jer se radi o mjerama koje su veoma efikasne i djelotvorne.
“Na kraju bih istakla da je evidentno da se Crna Gora suočava sa pravim plimnim cunamijem, talasom nikotinske zavisnosti, gdje imamo jednu iskrivljenu percepciju rizika. Pogotovo mladi ljudi nove duvanske i nikotinske proizvode doživljavaju kao bezopasne. Zabrinjavajuće je što ove predatorske industrije targetiraju djecu. Roditelji i građani očekuju da vlasti štite našu djecu, a ne interese duvanske industrije i njihovih lobista, jer zdravlje djece nema cijenu”, zaključila je Mina Brajović.
