Rudolf de Ćili je studentima germanistike govorio na temu bogatstva njemačkog jezika varijetetima, kao i o jezičkoj politici u Austriji i austrijskoj varijanti njemačkog jezika.
Kajndlove fotografije su nastale tokom zajedničkog putovanja sa Karlom-Markusom Gausom koji je nakon toga, 2001, objavio knjigu „Umirući Evropljani“. Njih dvojica su posjetili pet etničkih manjina u srcu Evrope koji polako izumiru i postaju dio prošlosti. Riječ je o Vlasima, Sefardima, Kočevarima, Arbarešima i Lužičkim Srbima.
"Kajndlu polazi za rukom da izbjegne sve zamke fotografije kao medijuma koji je najbliži stvarnosti ujedno je čineći neuhvatljivom jer istine izmiču u prizorima koji bi željeli prikazati mnogo da ne kažem sve. Zato je njegovo fokus na manjim reprezentativnim detaljima, kompozicijama i odnosima koji se daju naslutiti, te nijesu pretenciozni, već iskreni i prirodni“, kazala je teoretičarka umjetnosti Barbara Delać.
Kajndl je, kaže Delać, tragao za autentičnim odlikama pomenutih naroda.
"Fotografija je oblik vizuelnog jezika koja ima moć da poveže jezički različite kulture, da prenese ono što nepoznati Evropljani svjesno ili nesvjesno poručuju o svojim sudbinama. Kajndl je vješt da fotografijom uhvati prizore koji su mjesta sudara kultura, mjesta koja nose eho prošlosti, na kojima se nadovezuju pitanja o pravima i mogućnostima, o slobodnim izborima i nametnutim tuđim odabirima“, kazala je Delać.
Preferiranje crno bijelih fotografija, prema njenim riječima, upućuje na vezu sa prošlošću i odnos između „tradicije i modernosti, usvojenih i naslijeđenih običaja, ali i crnu kao simbol žalosti, sivu napuštenosti i bijelu dosljednosti“.
Otvarajući izložbu konzul Rajner Zulcberger kazao je da u Evropi postoji mnogo manjina.
"Kako god da se okrenemo i na koju god stranu pogledamo, svi smo mi manjina. Većinu više nemaju ni Romani, ni Germani, ni Sloveni, a da bismo mogli da živimo u miru moramo svi da budemo spremni na kompromise”, kaže Zulceberger.
Prema njegovim riječima masovni mediji ne omogućavaju manjinskim narodima da njeguju svoju kulturu.
“Ovdje je akcenat dat na manjinama i njihovoj autentičnosti. To nije uvijek lako zato što je ponekad za to potrebno plivati uzvodno, a nekad je potrebno i okrenuti i plivati nizvodno, uz glavnu struju, da bi moglo da se preživi”, kazao je austrijski konzul.
Izložba će u Nikšiću biti otvorena do 30. oktobra, a zatim se seli za Bijelo Polje (Centar za kulturu, od 2. do 9. novembra) i Podgoricu (Omladinski centar, od 16. novembra).
U sklopu “Dana Austrije”, na Filološkom fakultetu će biti prikazana dva filma - jedan juče, “Stefan Cvajg - prije svitanja” Marije Šreder, i drugi sjutra, “Let, let bubamaro” Mirjam Unger. Filmovi će biti prikazani i u Bijelom Polju i Podgorici.
Sjutra će u Podgorici, u 19 časova, u prostorijama austrijske ambasade, biti organizovano književno veče austrijske spisateljice Margaret Krajdel i pisca Roberta Prosera, koji će čitati odlomke iz svojih djela. Krajdel će se predstaviti zbirkom „Jednostavno objašnjenje. Abeceda snova“, a Proser romanom „Fantom“, koji je uvršten u ovogodišnji širi izbor za najbolji roman na njemačkom jeziku. Moderator večeri je doc. dr Jelena Knežević, rukovodilac Studijskog programa za njemački jezik, a studenti germanistike sa Filološkog fakulteta čitaće djelove svojih prevoda tekstova pomenutih autora na crnogorski jezik.
Izvor: vijesti.me
