Zaključci sa konsultativnog saslušanja na temu Kako do najboljih rješenja u zakonu o MPO objavljeni su na internet stranici crnogorske Skupštine.
Navodi se da je MOP oblast medicine u kojoj se prepliću delikatna i kompleksna pitanja ljudskih prava učesnika u tom pravnom odnosu, kao i prava djeteta.
"Zato je neophodno da na što precizniji način, koji je u skladu sa medicinskim dostignućima i kulturnom kontekstu definisati zakonske odredbe koje regulišu ovu oblast, kako u primjeni zakona ne bi bilo spornih pitanja, kao i da pravna regulativa treba da omogući istu pravnu poziciju za svu djecu«", naveli su iz tog skupštinskog tijela.
Odbor za rodnu ravnopravnost sugerisao je da se u procesu izrade teksta zakona koji će regulisati način, postupak, uslove i druga pitanja od značaja za uređenje sprovođenja djelatnosti i postupaka MPO vodi računa da zakon bude što više usaglašen sa drektivama EU.
Tako bi, smatraju, rješenja bila na adekvatan način postavljena i uređena, što će doprinijeti da se unaprijedi međunarodna saradnja.
U zakonu, ocijenili su, treba da se navodi precizna definicija embriona u kontekstu MPO i direktiva Evropske unije.
"Zakon treba i da jasno definiše titulare prava na MPO, posebno u dijelu koji to pravo garantuje ženi koja ne živi u bračnoj, odnosno vanbračnoj zajednici (treba precizno odrediti pod kojim uslovima žena koja nije u bračnoj ili vanbračnoj zajednici može ići na MPO kako bi se onemogućio prostor za razne vidove diskriminacije)", piše u zaključcima.
Zakon treba precizno da formuliše normu kojom propisuje ko ima pravo na liječenje neplodnosti primjenom postupka MPO i da definiše određivanje starosne granice za osobe koje su u tom procesu.
Zakon, smatraju u Odboru, treba da propiše precizne i jasne mogućnosti/dozvoljenosti uvoza/izvoza sopstvenog i doniranog reproduktivnog materijala, razjasni značenje banke polnih ćelija i ovlašćene zdravstvene institucije.
"Posebno u dijelu nadležnosti vršenja heterologne oplodnje koja je u direktivama EU jasno definisana i ne dozvoljava zloupotrebe (izvoz sopstvenog genetskog materijala ne smije biti ograničen, jer predstavlja lično vlasništvo i osnovno ljudsko pravo)", navodi se u zaključcima.
Ocjenjuje se da treba da se uredi mogućnost zamrzavanja i skladištenja genetskog materijalala (ograničavanje vremenskog roka očuvanja zamrznutog reproduktivnog materijala i embriona u svim zakonima Evropske unije svodi se na kraj prosječnog reproduktivnog doba žene).
"Zakon mora da izbjegne kontradiktornost po pitanju identiteta donatora/ke reproduktivnog materijala, uvažavajući pravo djeteta da ima uvid u zdravstveno stanje donatora/ke", kaže se u zaključcima.
Precizira se da zakonodavac ima pravo da se odluči da li će donatorstvo biti anonimno ili ne, ali mora jasno u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa da iskaže razloge koji su ga opredijelili za izbor rješenja.
Kako su naveli iz Odbora, ukidanje anonimnog donorstva može dovesti u pitanje i smisao propisivanja heterologne oplodnje.
Zakon, kako se navodi u zaključcima, mora da prepozna razliku između prava djeteta da sazna ko je donator/ka (ako se zakonodavac opredijeli za to rješenje) i utvrđivanja roditeljstva (ne smije se imati zakonsko rješenje po kome bi dijete moglo da ima dvije pravne majke i dva pravna oca).
Izvor: Mina
