„Neželjeno dejstvo lijeka je svaki štetni i nenamjerno izazvani efekat lijeka, a istraživanja govore da se čak 50 odsto neželjenih reakcija može spriječiti pravilnom primjenom ljekova. Međutim, čak i ukoliko se ljekovi koriste pravilno, neželjene reakcije se mogu javiti. Zbog toga je izuzetno važno prijavljivanje svake sumnje, jer se na taj način unapređuju saznanja o bezbjednosti ljekova i omogućava pravovremeno preduzimanje odgovarajućih regulatornih mjera. Prijavu mogu dostaviti i zdravstveni radnici i pacijenti, elektronski ili putem obrazaca dostupnih na portalu Instituta, dok zdravstveni radnici imaju dodatne mogućnosti prijavljivanja preko zdravstvenih informacionih sistema koje koriste u svakodnevnom radu“, objasnila je Vujović.
Kako je navela, tokom 2023. godine Institutu je dostavljeno 170 prijava sumnji na neželjena dejstva ljekova.
„Najveći broj odnosio se na ljekove koji se koriste u terapiji malignih i imunoloških oboljenja. Među najčešće prijavljivanim reakcijama bile su mučnina, osip, glavobolja, dijareja i povišena temperatura.
Jedan od najvažnijih preduslova bezbjednog liječenja jeste pravilna primjena terapije. Najčešće greške su samoinicijativno uzimanje ljekova, prekoračenje ili preskakanje doze, prekid terapije bez konsultacije sa ljekarom, ali i zanemarivanje preporuka o načinu primjene lijeka“, istakla je farmaceutkinja Vujović.
Ukazala je da čak i ljekovi koji se izdaju bez recepta mogu izazvati ozbiljna neželjena dejstva.
„Tu imamo primjer paracetamola, koji se nalazi u brojnim preparatima protiv bolova i simptoma prehlade, pa istovremena primjena više takvih preparata može dovesti do nenamjernog prekoračenja doze i oštećenja jetre.
Ono što je važno napomenuti jeste da su u većem riziku od pojave neželjenih reakcija stariji pacijenti, zbog terapije za hronične bolesti i udruženih stanja.
Ovi pacijenti često primjenjuju veći broj ljekova, pa je rizik od pojave neželjenih reakcija veći.
Zato je veoma važno da se konsultuju sa ljekarom i farmaceutom ukoliko terapija zahtijeva kombinaciju više ljekova, kako bi bili sigurni da neće doći do interakcije među njima i da se neće javiti neko neželjeno dejstvo. Tako, na primjer, ljekovi koji sadrže ibuprofen mogu izazvati neželjena dejstva u želucu i bubrezima, dok njegova kombinacija sa antikoagulansima, poput varfarina, povećava rizik od krvarenja. Dodatno, primjena ibuprofena može smanjiti efikasnost terapije za krvni pritisak, pa je važno obavijestiti farmaceuta i ljekara o terapiji koja se koristi prije uvođenja novog lijeka“, preporučila je Svetlana Vujović.
Prema njenim riječima, na efikasnost terapije takođe može da utiče i način primjene ljekova.
„Tako, recimo, ljekove koji se koriste kod poremećenog rada štitne žlijezde i sadrže levotiroksin potrebno je uzimati ujutro na prazan stomak, sa malom količinom vode, upravo zato što kafa i hrana mogu smanjiti resorpciju ovog lijeka i njegov efekat. Sa druge strane, određeni ljekovi koji se koriste za terapiju osteoporoze, a iz grupe su bisfosfonata, poput ibandronske kisjeline za oralnu primjenu, zahtijevaju primjenu sa većom količinom vode i ostajanje u uspravnom položaju određeno vrijeme nakon uzimanja. To je u cilju izbjegavanja neželjene reakcije – iritacije jednjaka.
Važno je obratiti pažnju i na interakcije sa hranom i biljnim preparatima“, saopštila je farmaceutkinja Instituta za ljekove i medicinska sredstva.
Sve te informacije dostupne su u uputstvu za lijek. Pacijenti mogu pročitati da li se neki lijek smije koristiti zajedno sa hranom ili ga je obavezno uzimati prije ili nakon jela.
„Mliječni proizvodi, na primjer, mogu smanjiti apsorpciju, a potom i efikasnost pojedinih antibiotika iz grupe tetraciklina i fluorohinolona, dok, na primjer, sok od grejpfruta može povećati koncentraciju simvastatina i izazvati neželjene reakcije u mišićima. Ili, recimo, kantarion može smanjiti efikasnost određenih ljekova koji se uzimaju kod zgrušavanja krvi i tako smanjiti efikasnost terapije.
Primjena preparata na bazi ginka u kombinaciji sa ljekovima protiv zgrušavanja krvi, sa druge strane, može dovesti čak i do rizika od krvarenja“, upozorila je farmaceutkinja i podsjetila da Institut i ovog puta apostrofira značaj racionalne upotrebe antibiotika.
„Ti medikamenti nijesu djelotvorni protiv virusnih infekcija, već se isključivo moraju koristiti u terapiji bakterijskih infekcija. Jako je važno ovo napomenuti zato što njihova nepravilna upotreba doprinosi razvoju globalnog problema, odnosno antimikrobne rezistencije.
Isto tako, značajno je podsjetiti građane da prodaja ljekova putem interneta nije dozvoljena u Crnoj Gori. Treba ih nabavljati isključivo u apotekama, jer nam za ljekove kupljene preko interneta nijesu poznati ni porijeklo, ni sastav, ni kvalitet, ni efikasnost, a njihova primjena može čak i ugroziti zdravlje. Zbog svega navedenog, građanima preporučujemo da prije uzimanja lijeka pročitaju uputstvo, a da se za sve nedoumice obrate ljekaru i farmaceutu za savjet“, zaključila je Svetlana Vujović.
Izvor: rtcg me
