Kako navode, još jednom koriste priliku da skrenu pažnju na alarmantnost stanja životne sredine u lokalnoj zajednici i bitnosti preuzimanja mjera da se takvo stanje prevaziđe.
„Problem zagađenja vodenih tokova u Nikšiću je aktuelan više decenija, a nepravilno upravljanje otpadom je i jedan od osnosvnih uzročnika lošeg stanja nikšićkih vodotoka. U periodu kada globalne potrebe za vodom rastu kod nas je briga o ovom resursu na jako niskom nivou. Takvo stanje je evidentno već nekoliko decenija, a projekti koji bi doprinijeli značajnoj promjeni stanja još uvijek nijesu realizovani.
Tri osnovna uzročnika takvog stanja su industrijske otpadne vode, gradske kanalizacione vode i čvrsti otpad koji se odlože u rječna korita od strane nesavjesnih građana“, navode u DMEN-u i ističu kako se iskreno nadaju da će se kroz ispunjenje potrebnih standarda brzo završiti projekat izgradnje novog kolektora.
Navode da je veliki problem zagađenja voda u Nikšiću i spiranje i taloženje otpadnih voda sa privremene deponije u Mislovom dolu.
„ Ako sada imamo dovoljno raspoložive vode za piće ne znači da ćemo ovakvim ponašanjem prema vodi imati takvo stanje i u budućnosti. Za izdašnost izvorišta posledice može snositi i nekontrolisana sječa šume u okolnim planinama", zaključuju u DMEN-u.
U toj NVO smatraju da je Tretiranje otpada je još jedan od aktuelnih ekoloških problema u Nikšiću.
„ U svijetu postoje različiti načini iskorišćavanja otpada u novu sirovinu. U Nikšiću nakon priče o regionalnoj deponiji došlo se do aktuelizovanja priče o regionalnoj spalionici otpada.Mi smo i ranije skretali pažnju da se sa ekološkog aspekta plan o izgradnji energane u Nikšiću, u kojoj bi se od otpada dobijala električna energija, ne ide u prilog zdravlju građana i zdravoj živitnoj sredini.U postrojenja spalonice prilikom sagorijevanja otpada kao nus proizvod bi se dobijao pepeo koji bi sadržao Al2O3, Pb, CaCl, SiO2, Fe2O3, CaJ, Hg...“, objašanjavaju u toj NVO i izražavaju sumnju da bi količine pepela, koje bi se se dobijale tokom sagorijevanja, bile upotrijebljenje upotrijebe za proizvodnju cementa, ili nekih drugih građevinskih proizvoda.
Na priču o tretiranju otpada svakako se nadovezuje i priča o kvalitetu vazduha u Nikšiću tako da je aerozagađenje još jedan od problema životne sredine, a izgradnja spalionivce, kako navode u DMEN-u, dodatno može doprinijeti pogoršanju stanja u kojem PM10 čestice gotovo svakodnevno prelaze dozvoljene vrijednoti.
„To su pokazali rezultati studije procjene uticaja zagađenja vazduha na zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i dnevne srednje koncentracije PM10 u Nikšiću, Podgorici i Pljevljima su veće su od 50 mikrograma tokom 64 do 217 dana godišnje, što je mnogo češće nego što je dozvoljeno Direktivom EU o kvalitetu vazduha (35 dana)”, ističu u toj NVO.
Dan planete Zemlje ima za cilј da poveća svijest lјudi o ugroženosti životne sredine, kao i da se za njih angažuje što šira javnost.
Dan planete Zemlje ustanovljen je 1970. godine u SAD, a obilježava se širom svijeta od 1992. godine kada je na Konferenciji Ujedninjenih nacija o životnoj sredini u Rio de Žaneiru ustanovljen dugoročni Program za promociju održivog razvoja.
Sada se Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obilježava u više od 150 zemalja širom svijeta.
