Ovo je poruka sa treninga „Održivo gazdovanje šumama i mapiranje adekvatnog odgovora na ilegalne aktivnosti, prvenstveno sječu šuma i šumske požare“, koji je juče održan u Nikšiću u organizaciji NVO Društvo mladih ekologa Nikšić a u okviru projekta „Održivo upravljanje šumama za sve’’, koji se sprovodi u partnerstvu sa NVO Župa u srcu.
Na događaju koji je okupio predstavnike NVO sektora iz više gradova Crne Gore, govorili su profesorica Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Jelena Lazarević i načelnik Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš.
Kankaraš je predstavio aktuelno stanje u crnogorskim šumama i naveo smjernice prema kojima bi trebalo raditi u budućnosti.
„Pristupanje Evropskoj uniji podrazumijeva da moramo biti okrenuti evropskim pravcima razvoja i slijediti koncept održivog razvoja“, smatra on.
Kako je rekao, postoji nekoliko ključnih šansi koje nam se nude da bi se obezbijedilo poboljšanje stanja šuma u Crnoj Gori.
„Treba koristiti podršku kroz uključivanje u LIFE+ program i sredstva IPA grantova i IPARD programa, vratiti stanje održivog gazdovanja šumama sa akcentom na šume u privatnom vlasništvu, smanjiti pritisak na šume kada su u pitanju koncentrisane sječe u najvrednijim šumskim predjelima, obezbijediti finalizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, izvršiti sertifikaciju šuma i proizvoda od drveta i uvećati brojnost i kvalitet divljači u našim šumama“, predlozi su koje je iznio Kankaraš.
Da bi se nešto radilo, kako je rekao, potrebno je imati planove.
„Planskom dokumentacijom uređeno je 73,6 odsto šuma u državnom vlasništvu, dok je neuređeno 26,4 odsto šume. Kada su u pitanju privatne šume, planovima je pokriveno 99,5 odsto šume, dok je samo 0,5 odsto nije obuhvaćemo planovima. Iako privatne šume zahvataju skoro polovinu površine pod šumama, zbog intenzivnijeg korišćenja, a prevashodno strukture šume, drvna zapremina u državnim šumama je tri puta veća“, predstavio je Kankaraš i dodao da je od 2006. do 2017, prema zvaničnim podacima, obnavljanje i podizanje novih šuma u padu, jer je realizovano znatno manje šumsko-uzgojnih radova od planiranog.
On smatra velikom greškom što je država isključena iz poslova drvoprerade te da je bilo strateški loše ostaviti privatnom sektoru i koncesionarima da se isključivo bave ovim poslovima što je, u krajnjem, proizvelo više negativnih posljedica.
Lazarević je tokom predavanja naglasila da šume Crne Gore najveću vrijednost imaju u ekološkom i društvenom smislu, pa tek u ekonomskom.
„Preko 50 odsto ukupne površine pod šumama čine devastirane i šume nepovoljnog obrasta. Danas je to vjerovatno i 60 odsto“, navela je ona i dodala da zbog toga stručnjaci Crnu Goru doživljavaju kao zemlju koja je bogata siromašnim šumama.
Prekomjerna i neplanska sječa i šumski požari osnovni su faktori koji ugrožavaju šume.
„Svjedoci smo da se u današnje vrijeme pri gazdovanju šumama i njihovom iskorišćavanju ne vodi računa o primjeni i poštovanju bioloških i uzgojnih mjera“, poručila je profesorica Lazarević.
Prema njenim riječima, indirektne štete od požara tri puta su veće od direktnih.
„Pri povoljnim uslovima, šumi je potrebno i do 70 godina da se obnovi jer požari narušavaju prirodne procese i prirodnu regeneraciju“, navela je ona i dodala da je 95 odsto požara u Crnoj Gori prouzrokovano djelovanjem čovjeka.
Da čovjek najviše ugrožava šume smatra i izvršni direktor NVO Breznica iz Pljevalja Milorad Mitrović koji je govorio o problemu slobodnog sakupljanja i otvorene prodaje šumskih plodova od kojih su neki na listi zaštićenih vrsta.
„Nema kaznene politike i nadzora, a ni sertifikacije sakupljača. Ne postoje ni preporuke koliko šumskih plodova jedan berač može dnevno da sakupi. Niko ne vrši monitoring sakupljanja“, upozorio je Mitrović iz NVO Breznica i ponovio da su šumski požari često podmetnuti upravo zbog sakupljanja jestivih gljiva. Potrebno je napraviiti reviziju strategija u ovoj oblasti i poboljšati međusektorku saradnju“, zaključio je on.
Darko Stijepović iz NVO Centar za razvoj Durmitora je istakao da je trenutno loše stanje u šumama zato što su loše državne politike upravljanja šumama i istakao kako se nekada odgovornije upravljalo šumama.
Duško Marković iz NVO Medija tim osvrnuo se na potrebu veće zaštite park-šume Trebjesa jer je posljednjih godina izložena konstantnim prijetnjama namjernog izbijanja požara kao i na potrebu formiranja upravljačke strukture jer se radi o zaštićenom području.
Projekat „Održivo upravljenje šumama za sve“ finansira Evropska unija preko javnog poziva “Povećanje svijesti o ekološkim i klimatskim politikama“ koji je raspisala Uprava javnih radova.
