I ako utiču, zašto onda cijene ostalih proizvoda nijesu padale posljednih godina kada je cijena goriva snižena čak do 40 odsto?
Kada se govori o cijenama naftnih derivata u privredi, prevashodno se misli na cijenu eurodizela koji služi kao pogonsko gorivo u većini prevoznih sredstava ili proizvodnih pogona. U prethodnim godinama često je prilikom povećanja cijene goriva dolazilo do pitanja povećanja cijene životnih namirnica ili prevoza. Obično bi takva pitanja češće dolazila od medija, a veoma rijetko od privrede. Najčešće bi bila medijski napumpana, bez osnova kod privrede, pa bi se takve rasprave uglavnom svele na diskusiju između medijskih poslanika i Vlade, pišu Dnevne novine.
U odnosu na to da li cijena nafte i naftnih derivate pada ili raste, mijenja se i njen uticaj na ostale proizvode. Naime, kada je cijena nafte vrtoglavo rasla 2011. i 2012. godine, sa eurodizelom koji je dostizao cijenu i do 1,38 eura, privrednici potpomognuti dijelom medija i ekonomskim stručnjacima tvrdili su da je gorivo od krucijalne važnosti za formiranje cijena ostalih proizvoda. Pritisak je bio toliki da je Vlada u nastojanju da zaštiti građane od cjenovnog udara donijela više mjera, poput povraćaja dijela plaćene akcize na eurodizel koji se koristi u industrijske i komercijalne svrhe, kao i mineralna ulja za pogon poljoprivredne i šumske mehanizacije.
Omogućavajući pravo na povraćaj akcize u iznosu od 20 centi po litru eurodizela, Ministarstvo finansija je tada djelovalo antiinflatorno. Osim toga, u cilju dodatnog rasterećenja građana i privrede smanjena je akciza na dizel gorivo, što je umanjilo budžetske prihode za oko tri miliona eura. Takođe, Zakonom o carinskoj tarifi ukinute su carine na sve kategorije mineralnih ulja.
Već 2013. situacija se mijenja, pa cijene naftnih derivata počinju znatno da padaju, čak do 40 odsto. Međutim, tada više niko nije pominjao da bi i neki proizvodi, barem osnovne životne namirnice, trebalo da pojeftine. To više nije bila bitna stavka u fomiranju konačne cijene, pa pojeftinjenja nije ni bilo. Dakle, pitanje za privredu je da li cijene ostalih životnih namirnica zaista moraju da prate cijene goriva i ako da, zašto onda cijene nijesu padale kada je cijena nafte i naftnih derivata padala i do 40 odsto?
Jeftiniji sa novom akcizom
Tabelarni prikaz cijena goriva pokazuje da će i sa novom akcizom eurodizel u Crnoj Gori biti jeftiniji nego u većini susjednih država, uključujući i Srbiju. Što se tiče benzina, njegov udio u ukupnoj potrošnji u zemlji ne prelazi 10 odsto, niti se koristi mnogo u industriji i privredi, a njegova cijena se sa akcizom kreće negdje između Slovenije i Hrvatske na jednoj strani i Bosne i Hercegovine i Srbije na drugoj strani.
Generalno je nezahvalno upoređivati cijene između susjednih država jer sve imaju različite modele obračuna cijena, kao i trenutke određivanja.
Izvor: CdM
